Jabuka je tipična kontinentalna voćna vrsta, a za kakvoću plodova nužne su prohladne noći i ne suviše vrući dani. Najbolju kakvoću plodovi postižu ako su u vrijeme dozrijevanja noćne temperature niže od 10 °C, a najljepšu boju i aromu pospješuju vrijednosti blizu 6 °C. Protekla 2009. godina mnogim proizvoačima jabuka u našoj zemlji neće ostati u najljepšoj uspomeni. Tijekom razdoblja vegetacije, kada se plodovi jabuke intenzivno razvijaju, svibanj – lipanj – srpanj – kolovoz u sjeverozapadnom dijelu kontinentalne Hrvatske (Međimurje) pao je čak 521 mm oborina (59% više od prosječnih količina). Uz česte ljetne oluje, mnoge je lokalitete zahvatila tuča pa mreže protiv nje postaju redovita tehnološka mjera u suvremenom voćarstvu.
Prevelika količina oborina od početka svibnja do sredine lipnja uzrokovala je suviše bujan porast mladica i jaču pojavu fizioloških bolesti jabuke već u berbi. Visoke temperature zabilježene u drugoj polovici srpnja i tijekom kolovoza dodatno su oštetile plodove jabuka u nasadima bez mreže zbog pojave sunčanog paleža. Zorenje jesenskih i zimskih sorata jabuka do kraja kolovoza po stupnju zrelosti bilo je brže u odnosu na proteklu 2008. godinu, i to 7 – 10 dana, pa u takvim uvjetima fiziološka stabilnost plodova jabuke za dugotrajno skladištenje ostaje upitna.
Uloga kalcija
Takvi ekstremni uvjeti pogoduju ranijoj pojavi gorke pjegavosti plodova jabuke zbog nedostatka kalcija već nakon nekoliko tjedana poslije berbe (osobito na sortama mutsu, jonagold, zlatni delišes, breaburn, topas). Gorke pjege
nakupine su mrtvih stanica promjera nekoliko milimetara, a pojavljuju se neposredno uoči berbe ili nekoliko tjedana nakon čuvanja plodova. Poznato je kako za razliku od većine drugih hranjiva (dušika, fosfora, kalija, magnezija, željeza…) kretanje kalcija u biljci isključivo ovisi o uzlaznim provodnim žilama (ksilem – provodno staničje od korijena prema lišću). Zato ubrzo nakon zametanja jabuka i plodovita povrća (rajčice, paprike) dolazi do postupnog razrjeđenja već usvojenog kalcija pa nastaju neželjene posljedice.
Kalcij je značajan u sprječavanju ostalih fizioloških poremećaja plodova jabuka, poboljšava čvrstoću mesa i skladišnu sposobnost jabuke. Tip tla (pH vrijednost) i agrotehničke mjere (rezidba, gnojidba, natapanje) posredno utječu na usvajanje kalcija, a time i na stupanj pojave gorkih pjega. Kalcij učvršćuje stanične stijenke i membrane, pa time utječe na gospodarenje vodom. Nedostatak kalcija izaziva nekontrolirani gubitak vode, pa se staničje plodova jabuke smežura i propada, odnosno poprima izgled sasušenog "saća". O količini kalcija u plodu ovisi i duljina čuvanja plodova u skladištima (pr. ako plodovi zimskih sorata jabuka sadrže manje od 5 mg kalcija u 100 g svježeg mesa ploda, tada nisu za dugotrajno čuvanje).

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakVitamin B2 – važan za dobru oplodnju jaja
Sljedeći članakNovi Zakon o elektroničkom označavanju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.