Elektroničko označavanje je pojam koji se već dulje koristi za označavanje i identifikaciju životinja, a sastoji se od postavljanja naprava s mogućnošću odašiljanja radijskih valova (RFID, radio frequency identifiying devices) na životinju i/ili u životinju. Jednom postavljene naprave potom se po potrebi mogu očitavati pomoću specijalnih čitača. U stvari, čitač odašilje signal a elektronička oznaka ga prima i vraća prema čitaču. Informacija koja dolazi na čitač unikatna je, tj. svaka elektronička oznaka ima jedinstvenu kombinaciju znamenki koja se sastoji od troznamenkastog koda zemlje i dvanaestoznamenkastoga nacionalnoga identifikacijskog koda. Taj jedinstveni kod mora biti istovjetan broju koji će se nalaziti na ušnim markicama, dakle dolaze u paru. Na životinju se mogu staviti elektroničke oznake u obliku elektroničke ušne markice. U životinju se pak mogu staviti u obliku injekcijskih transpondera (pod kožu) i u obliku keramičkog bolusa koji ostaje u predželucima preživača. Tako postavljena elektronička oznaka očitava se pomoću ručnog ili stacionarnog čitača.
Kod ovaca i koza najčešće se koriste ruminalni keramički bolusi, jer trajno ostaju u životinji i nemoguće ih je ukloniti bez operativnog zahvata pa su "otporni na prijevarne postupke", a s druge strane vrlo ih je lako očitati. Uz boluse, obvezno je i označavanje običnom dosadašnjom ušnom markicom. Brojevi u bolusu i na ušnoj markici moraju se podudarati.
Zašto ne elektroničke ušne markice? Razlog je vrlo jednostavan – većina ovaca i koza kod nas drži se ekstenzivno pa vrlo često ušne markice ostaju vrlo kratko na životinji. Postoje naznake iz Europske komisije da će se u skoroj budućnosti uvesti i elektroničko označavanje goveda.
Jedinstveni registar ovaca i koza (JROK)
Osim obveznog označavanja, životinje moraju biti upisane u jedinstveni registar ovaca i koza koji već postoji i u potpunosti je funkcionalan. U JROK-u se evidentiraju i sva premještanja životinja te se na temelju upisanih podataka izdaje i putni list za životinje. Osim JROK-a, postoji i Registar ovaca i koza na gospodarstvu (ROKG) koji ažurno vode vlasnici životinja, a u njega bilježe sve promjene koje se dogode sa životinjama.

Prethodni članakMatična mliječ
Sljedeći članakNaredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2010
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.