5. Bolesti pčela (Američka gnjiloća, Nozemoza, Varooza, Tropileloza i Etinioza)
1) Na pčelinjacima moraju biti provedene preventivne i dijagnostičke mjere za zaštitu zdravlja pčelinjih zajednica od sljedećih pčelinjih bolesti: američke gnjiloće, nozemoze, varooze, tropileloze i etinioze.
2) Uzgoj pčelinjih matica za prodaju dopušten je samo na pčelinjacima koji su pod stalnim veterinarsko-zdravstvenim nadzorom.
3) U promet mogu biti stavljene samo zdrave pčelinje matice i zdrave pčelinje zajednice odnosno one na kojima su provedene dijagnostičke i preventivne mjere, i to:
5.1. Američka gnjiloća
1) U mjestima u kojima je tijekom 2009. godine utvrđena američka gnjiloća, tijekom ožujka ili travnja 2010. godine ovlašteni veterinar mora klinički pregledati sve pčelinje zajednice u krugu polumjera 3 km od zaraženog pčelinjaka.
2) U slučaju sumnje na bolest, ovlašteni veterinar mora uzeti službeni uzorak saća sa pčelinjim leglom i putem ovlaštene veterinarske organizacije poslati ga na laboratorijsku pretragu u službeni laboratorij. Na pretragu mora biti dostavljen službeni uzorak pčelinjeg legla, zasebno uzet iz svake pojedine sumnjive pčelinje zajednice, i to komad saća s poklopljenim leglom, veličine 10×10 cm, na kojem su znaci bolesti dobro vidljivi, umotan u zrakopropusnu ambalažu.
3) Na pčelinjacima za uzgoj i prodaju matica tijekom proljeća i jeseni moraju biti klinički pregledane sve pčelinje zajednice. Iz zajednica sumnjivih na bolest mora biti uzet službeni uzorak pčelinjeg legla i dostavljen na laboratorijsku pretragu.
4) Troškovi provođenja mjera iz točke 1. ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna, a troškove provođenja mjera iz točke 2. i 3. ove podtočke snosi posjednik životinje.
5.2. Nozemoza
1) Na svim pčelinjacima za uzgoj i prodaju matica, tijekom siječnja ili veljače iz svih pčelinjih zajednica ovlašteni veterinar mora uzeti službene uzorke zimskih gubitaka pčela, odnosno pčela, i dostaviti ih na laboratorijsku pretragu.
2) Troškove provođenja mjera iz ove podtočke snosi posjednik životinje.
5.3. Varooza
1) Na svim pčelinjacima, tijekom zime (studeni/prosinac/siječanj) i u sezoni, pčelar mora provesti dijagnostičko tretiranje protiv varooze. U pčelinjacima do 50 pčelinjih zajednica dijagnostičko tretiranje treba provesti na 5 pčelinjih zajednica, a u većim pčelinjacima na 10% pčelinjih zajednica.
2) Troškove provođenja mjera iz ove podtočke snosi posjednik životinje.
5.4. Tropileloza
1) Na sve pčelinjake, na kojima se tijekom dijagnostičkog tretiranja protiv varooze posumnja na tropilelozu, mora biti pozvan ovlašteni veterinar koji mora pregledati podloške na uzročnika tropileloze.
2) Troškove provođenja mjera iz ove podtočke snosi posjednik životinje.
5.5. Etinioza
1) Na sve pčelinjake, na kojima se tijekom dijagnostičkog tretiranja protiv varooze posumnja na etiniozu, mora biti pozvan ovlašteni veterinar koji mora obaviti klinički pregled pčelinjih zajednica na etiniozu.
2) Troškove provođenja mjera iz ove podtočke snosi posjednik životinje.

Prethodni članakMatična mliječ (2)
Sljedeći članakIspunite kriterije za pretpristupni IPARD fond
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.