Naime, dosta poljoprivrednika s kojima sam kontaktirala je tek sad počelo ozbiljnije razmišljati o mogućnostima i načinima korištenja ovakvih i sličnih fondova. Zašto je to tako? Odgovor na to pitanje djelomično leži u nesigurnosti onog dijela potencijalnih korisnika koji su ili pretrpani informacijama koje manje-više nisu razumjeli, ili dovoljno neinformirani, ili pak vođeni iskustvom loših primjera iz prakse, odlučili ovu temu zaobići i razvijati svoje gospodarstvo sukladno vlastitim mogućnostima jer jedino sebi mogu vjerovati. No, ako pak s druge strane sagledamo činjenice, održivost hrvatskog poljoprivrednika u vremenima koja dolaze teško će biti ostvariva ako se ne osiguraju tržišni preduvjeti vođeni primjenom suvremenih tehnologija, osiguranjem kvalitete i kvantitete proizvoda, te nizom drugih uvjeta koja nužno iziskuju stalno ulaganje u razvoj gospodarstva. S tog gledišta, ovaj fond čini tu mogućnost daleko prihvatljivijom za krajnjeg investitora, odnosno poljoprivrednika koji s 50 % bespovratnih sredstava koje može povući iz IPARD programa, može ubrzati razvoj vlastitog gospodarstva i, što je još bitnije, osigurati njegovu održivost na tržištu.
Kako se možete pripremiti za natječaj IPARD pretpristupnog programa?
Kad pogledamo detaljnije u natječaj, činjenice koje su najbitnije krajnjem korisniku, dakle poljoprivredniku, su uvijek uvjeti natječaja. Tko se može prijaviti, za što se daje potpora, koliko je učešće samog korisnika i koji su rokovi ishođenja sredstava?! No, nama konzultantima, najčešće su najvažniji kriteriji natječaja, a to je upravo ono što korisniku Pretpristupni fond IPARD namijenjen ruralnom razvoju i razvoju poljoprivrede Ispunite kriterije za
pretpristupni IPARD fond donosi bodove u ocjeni njegove prijave i u konačnici, umanjuje rizik od neuspjeha.
Kriteriji ocjene, propisani ovim krugom natječaja su:
KRITERIJI RANGIRANJA za mjeru 101:
-Ulaganja u izgradnju novog objekta 10 bodova
-Ulaganje se provodi na području s otežanim uvjetima gospodarenja 20 bodova
-Ulaganje provodi mladi korisnik (manje od 40 godina na dan prijave) 20 bodova
-Ulaganje provodi registrirani ekološki proizvođač 15 bodova
-Veličina PG-a za specifični sektor u vrijeme prijave je veća od traženog minimuma na kraju ulaganja 15 bodova
-Ulaganje provodi žena poduzetnik 20 bodova

Prethodni članakPripravljanje kobasica u kućanstvu za vlastite potrebe
Sljedeći članakRezidba masline
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.