Agrotehnika proizvodnje
Tlo za sjetvu treba pripremiti kao za sjetvu žitarica, ali treba voditi računa da je tlo dobro poravnano tj. da se omogući košnja bez gubitaka i da se pri košnji ne zahvaća tlo. Tlo se gnoji prije osnovne obrade tla i u predsjetvenoj pripremi tla fosfornim i kalijevim gnojivima. Ukupno se dodaje 60-100 kg/ha P2O5 i 100-120 kg/ha K2O. Količine fosfora i kalija ovise o zalihama u tlu. U predsjetvenoj pripremi gnoji se s 30-50 kg/ha dušika. Za ostvarivanje visokih uroda i postizanje stabilne proizvodnje visoke kakvoće, usjeve treba tijekom vegetacije prihraniti. Prvi put se prihranjuje u busanju sa 100 kg/ha KAN-a, a može i više, ovisno o cilju proizvodnje te o stanju usjeva. Drugi put se usjev prihranjuje istom količinom gnojiva kada je žitarica u vlatanju. Ako izostane prihrana, smjese daju niže urode zelene krme i slabije je kakvoće (više vlakanaca,a manje bjelančevina). Ove smjese treba sijati što je moguće ranije (krajem veljače,početkom ožujka) da bi imale dovoljno vremena za vegetativni rast i razvoj. U ranijim rokovima sjetve (veljača) mogu se koristiti jare mahunarke i to grahorica sorte Jaga i Ebena, a od graška kultivar Poneka. Što je kasnija sjetva, jare smjese daju niže urode, a vrijeme korištenja za zelenu krmu je kraće. Količina sjemena za sjetvu ovisi o namjeni i načinu korištenja, a iznosi 150-200 klijavih zrna na m2, što ovisi o masi 1000 zrna, a iznosi 70-120 kg/ha sjemena grahorice. Ako je smjesa namijenjena za silažu, tada je povećan udio žitarice, a ako je za zelenu krmu ili sijeno, tada je povećan udio grahorice. Udio žitarice ovisi o načinu korištenja, cilju proizvodnje, roku sjetve i vremenu skidanja, a kreće se od 150 do 300 (400) zrna m2 ili 70 -140 kg/ha sjemena pšenice i ječma, a zobi 60-100 (120) kg/ha. Grašak ima krupnije sjeme, naročito jare sorte i populacije, pa je stoga i masa sjemena potrebna za sjetvu veća nego u grahorice. Sije se 100 do 200 zrna na m2. Dubina sjetve ovisi o tipu tla, vlazi i pripremi, a kreće se od 4 do 6 cm za grašak i grahoricu, a 3-4 cm za žitarice. Ako se kasni sa sjetvom, ili ako je lošija priprema, količine sjemena treba povećati i do 25 % u odnosu na normalne uvjete sjetve.
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
