Do sada smo na pčelinjaku napravili sve što je bilo potrebno za uspješno prezimljivanje. Uspjeh ćemo vidjeti kroz nekoliko mjeseci, jer jesen nije bila uobičajena i pčele je dosta izmorila čestim neuobičajenim toplinama. Kada nemamo posla na pčelinjaku, a u radionici nam je prohladno, možemo se podsjetiti na korisnost mnogih pčelinjih proizvoda i možda pokušati s njihovom proizvodnjom u idućoj sezoni. Jedan od njih je sigurno i matična mliječ čija proizvodnja je zahtjevna, ali je fizički lakša od proizvodnje meda.


Matična mliječ je visokovrijedna namirnica i za ljudsku potrošnju vrlo hranjiva. Bogata je vitaminima, bjelančevinama i aminokiselinama. Sadrži vitamine B-kompleksa, a osobito je visoka koncentracija vitamina B5 (pantotenske kiseline) i vitamina B6. Jedini je prirodni izvor acetilkolina u čistom obliku. Osim toga, sadrži još i vitamine A, C, D i E, minerale, enzime. Također 18 vrsta aminokiselina kao i tvari koje sprječavaju umnažanje bakterija i virusa.

Jača imunitet i vrlo povoljno djeluje protiv bronhijalne astme, bolesti jetara, prilikom zarastanja prijeloma i na kožne bolesti. Učinak se temelji na ubrzavanju oksidativnih procesa u izmjeni tvari, pobuđuje imunološki sustav pa ima i povoljan učinak na artritis, slabokrvnost i mišićnu distrofiju. Osim zbog navedenih općih učinaka, matična mliječ može se primjenjivati lokalno (umiješana u kreme) za premazivanje oboljelih dijelova tijela ili u sastavu nekih dijetalnih pripravaka.


Uvjeti za proizvodnju – matična mliječ


Matična mliječ može se proizvoditi u svim košnicama s jednakim okvirima u plodištu i medištu. To je važno zbog toga da se mogu prenositi okviri iz plodišta s mladim leglom i pojačavati prostor (nastavak) u kojem proizvodimo matičnu mliječ. Postoje mnogobrojni opisani načini kako se može proizvoditi matična mliječ. Svi se mogu svrstati u dvije skupine – proizvodnju u košnici s prisutnošću matice i proizvodnju bez prisutnosti matice. Postoje i gotovi setovi za proizvodnju mliječi (slični onima za uzgoj matica – Jenter). Kod proizvodnje mliječi s očuvanjem matice u pčelinjoj zajednici najmanje se remeti rad u košnici. Zajednica se održava u cjelini pa su izbjegnuti biološki poremećaji vezani uz oduzimanje matice.

S proizvodnjom mliječi možemo započeti u kasno proljeće ili ljeto, kada je zajednica na vrhuncu svog razvoja i ima mnogo pčela a legla su zatvorena. U tom razdoblju ima i obilje nektara i peluda. Stalna prisutnost dovoljnih količina hrane presudan je čimbenik za proizvodnju matične mliječi. Ako se paša naglo prekine ili vrijeme ne dopušta obilat unos u košnicu, zajednice u kojima proizvodimo mliječ moramo prihranjivati šećernim sirupom u koji je dodan pelud ili bjelančevinske zamjene (kvasac, mlijeko u prahu). U slučaju dodavanja zamjena, mliječ će biti drukčije kakvoće od one proizvedene od peluda. Izabiremo jake zajednice s puno mladih pčela. Zato jer matičnu mliječ mogu proizvoditi samo mlade pčele radilice u dobi od 5 do 15 dana.


Potreban pribor i prostor


Proizvodnja mliječi odvija se slično kao i proizvodnja matica. Moramo pripremiti osnove matičnjaka u koje ćemo presađivati jednodnevne ličinke. Te osnove možemo napraviti od čistoga pčelinjeg voska pomoću posebnog kalupa, ili mogu biti umjetne (od plastičnog materijala) koje se mogu gotove kupiti u prodavaonicama pčelarskih proizvoda. Ako ih je u košnici dovoljno, mogu se koristiti i početci matičnjaka (takozvana zvonca) koja nalazimo na saću u svakoj zajednici. No treba ih oprezno izrezati da se ne izobliče. Kako za proizvodnju mliječi trebamo čvrste matičnjake koji se bez problema mogu koristiti više puta. Preporučljiviji su oni umjetni ali ih prije upotrebe moramo dobro očistiti (oprati i odmastiti od lijevanja plastike) te presvući rastopljenim pčelinjim voskom kako bi ih pčele bolje prihvatile.

Naime, očišćene i osušene umjetne matičnjake nakratko uronimo u rastopljeni ali ne prevrući pčelinji vosak i ocijedimo, pazeći pritom da su okrenuti prema dolje kako na dnu ne bi ostalo previše voska zbog kojeg bi postali preplitki. Za osnove matičnjaka trebamo prazni okvir koji odgovara košnici u kojoj ćemo proizvoditi mliječ i u koji umećemo tri letvice koje za bočne stranice pričvrstimo čavlićem, ili na neki drugi način, da ih možemo okretati i skidati. Bitno je da te letvice ostanu pokretne kako bismo njima mogli rukovati prilikom pričvršćivanja matičnjaka ili vađenja matične mliječi. Za proizvodnju matične mliječi još je potrebna igla za presađivanje jednodnevnih ličinki.

Prethodni članakVitamin B2 – važan za dobru oplodnju jaja
Sljedeći članakNovi Zakon o elektroničkom označavanju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.