Zato u organizmu peradi igra životno važnu funkciju. Ako u organizmu nema dovoljno tog vitamina, onda će to za uzgajatelja izazvati teške posljedice. Dogodit će se odumiranje zametka tijekom inkubacije. U tom smislu razlikujemo tri faze odumiranja, ovisno o stupnju manjka riboflavina. Prva faza odumiranja odvija se između prvog i trećeg dana inkubacije (jaja ne izgledaju kao da su oplođena), druga faza između dvanaestog i četrnaestog dana i treća faza dvadesetog dana. Pilići koji su spremni izvaliti se iz jajeta ne uspijevaju probiti ljusku.
Pilići koje oslobodimo iz jajeta obično su manji od onih koji su sami probili ljusku, a koža im je pomalo natekla. Paperje im u pravilu djeluje kao zgrudano, a nokti su često savijeni. Dakako, kretanje takvih pilića je ograničeno. Vitamin B2 kao i svi vitamini skupine B koji djeluju na živčani sustav u takvih pilića upozoravaju na nedovoljno razvijene živčane funkcije. Ako se oni dobro opskrbljuju preko jajeta i ako se izvale bez većih poteškoća, onda je opskrba vitaminom B2 očito primjerena. U suprotnom, tijekom razdoblja odrastanja dolazi do problema. Otežan rast i slaba živahnost u kretanju prvi su znakovi koji upozoravaju na manjak tog vitamina. Kod odraslih životinja najprije dođe do smanjenja nesivosti, a na snesenim jajima mogu se uočiti opisane tri faze odumiranja zametka.
Kako bi za rast i energetsku opskrbu bilo dovoljno vitamina B2 za apsorpciju u organizam, crijevno-želučani trakt mora besprijekorno funkcionirati. Inače dolazi do smanjene apsorpcije svih vitamina. Preslaba apsorpcija tog vitamina izazvat će dalekosežne posljedice. Naime, riboflavin značajno djeluje na učinkovitost vitamina B6 ali sudjeluje i u izgradnji jednog daljnjeg B vitamina, nijacina. Stoga je u pravilu manjak riboflavina uvijek manjak cjelokupne skupine vitamina B.
Kako je riboflavin ključan za crvena krvna zrnca, osigurava i blokira pravilnu raspodjelu tvari u organizmu. Osim toga djeluje i antioksidantski, znači, uništava štetne supstancije u tijelu nastale izmjenom tvari ili dopremom neprirodnih tvari (pr. određenih dodataka hrani). Riboflavin pomaže u održavanju zdravlja kože i sluznice. U ovom posljednjem slučaju osigurava zaštitu od uzročnika bolesti, a u prvom slučaju zdrava koža djeluje na cjelokupno zdravlje pa ima pozitivne posljedice i na perje. U metabolizmu jetara riboflavin pomaže u detoksikaciji svih apsorbiranih otrova iz okoline.
Vitamin B2 dodaje se industrijski proizvedenoj gotovoj hrani. Trebalo bi i zbog ostalih dodavanih vitamina, aminokiselina itd. obratiti pozornost na datum proizvodnje jer hrana koja dugo stoji značajno gubi na vrijednosti ovih vitamina. Na vrećama mora postojati naljepnica ili neki napis o roku trajanja takve hrane. Hranu treba obvezno potrošiti do tog roka trajanja. U koritu za hranu sunčeva svjetlost polagano ali sigurno uništava različite vitamine, između ostalog i vitamin B2. Stoga u korito treba staviti samo onoliko hrane koliko perad pojede za jedan dan.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakStanje na tržištu stoke
Sljedeći članakStanje na tržištu stoke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.