Prosječna cijena svinja u RH u posljednjem tjednu studenoga iznosila je 12,26 kn/kg, što je u odnosu na cijene mjesec dana ranije 4,4 % više, a u odnosu na prošlu godinu, kada smo bilježili najviše cijene u posljednjih deset godina, 7,75 % niže. Iako je vrijeme tradicionalne svinjokolje, potražnja na većini područja u našoj državi lošija je od ponude. Poljoprivredni proizvođači koji trže na stočnim sajmovima očekuju veću potražnju do kraja godine, no, realno je očekivati lošiju potražnju zbog gospodarske krize, ali i zbog sve veće promjene u načinu nabavke svinjskog mesa u ovom razdoblju. Jedan od uzroka manje potražnje svakako su i visoke cijene svinja na stočnim sajmovima. Na području jadranske Hrvatske cijene svinja na stočnim sajmovima bile su najčešće od 15 do 17 kn/kg, a na području kontinentalne Hrvatske od 10 do 14 kn/kg. Najniže cijene, 8,50 kn/kg, zabilježili smo na stočnim sajmovima u Požeško-slavonskoj i Varaždinskoj županiji, a 9 kn/kg u Koprivničko-križevačkoj.
EU – Lagani rast otkupnih cijena svinjskih trupova E klase u EU, cijene svinjskih trupova 34 % niže u odnosu na hrvatske
Prosječna otkupna cijena svinjskih trupova E klase u EU-27 u 47. tjednu o. g. iznosila je 134,24 /100 kg (bez PDV-a s prijevozničkim troškovima), što je 34 % niže u odnosu na prosječnu otkupnu cijenu svinjskih trupova u RH, a koja je preračunata iz cijena žive vage. U odnosu na prošlu, ovogodišnja cijena u 47. tjednu u EU niža je 8,91 %. Najniže cijene bilježimo u Danskoj – 116,92 €/100 kg, Francuskoj 118 €/100 kg te u Irskoj 120,26 €/100 kg.
RH – Ponuda odojaka veća od potražnje
Ponuda odojaka u ovom razdoblju godine na domaćem je tržištu vrlo dobra. Potražnja još nije velika, no, očekuje se da će potkraj godine ona porasti. Cijene odojaka potkraj studenoga ove godine na stočnim sajmovima bile su na uobičajenim razinama za hrvatsko tržište. Prosječna cijena odojaka u 48. tjednu o. g. iznosila je 14,05 kn/kg. Na području središnje Hrvatske cijene odojaka bile su od 13 do 16 kn/kg, na području istočne od 14 do 18 kn/kg, na području sjeverozapadne Hrvatske od 11 do 16 kn/kg i jadranske od 14 do 20 kn/kg.
RH – Ponuda junadi veća od potražnje, otkupne cijene junećih trupova na domaćem tržištu niže od prosjeka EU-a
Ponuda junadi u studenome uglavnom je bila veća od potražnje, što je i rezultiralo padom cijena. Najniže cijene zabilježili smo na području Bjelovarsko-bilogorske županije, gdje su se cijene spustile sve do 10 kn/kg. Uobičajeni raspon cijena po kojima se tržila muška junad u 48. tjednu bio je od 12 do 13,50 kn/kg. Od 46. tjedna o. g. cijene domaćih junećih trupova, a koje su preračunate iz cijena žive vage muške simentalske junadi, niže su nego u EU. Prosječna otkupna cijena junećih trupova R3 u EU-27 iznosila je u 47. tjednu 318,75 /100 kg i 4,5 % je viša u odnosu na hrvatske cijene. Otkupne cijene u Italiji 14 % su više u odnosu na hrvatske, a u Grčkoj 37 %. Na europskom tržištu nakon dugog razdoblja stagnacije u 46. i 47. tjednu o. g. bilježimo lagani rast prosječne otkupne cijene junećeg trupa R3 klase.

Prethodni članakVitamin B2 – važan za dobru oplodnju jaja
Sljedeći članakNovi Zakon o elektroničkom označavanju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.