Simptome bolesti sobnog cvijeća možemo podijeliti u više skupina. Na temelju izgleda na biljnim organima, a najčešće se javljaju u obliku truleži korijenova sustava i stabljike, pjegavosti lišća, kao pepelnica, siva plijesan ili trulež, antraknoza, žućenja ili kloroza te kržljavost i različite deformacije.

Truleži korijenova sustava i stabljike

Simptome bolesti vrlo lako prepoznajemo po truleži ili gnjiloći. Ona se javlja na dijelu korijenova vrata ili na samom prijelazu iz podzemnog u nadzemni dio stabljike. Zbog čega biljka vene a poslije se i osuši. Uzrokuju ih najčešće gljivice iz rodova Pythium, Phytophthora, Rhizoctonia, Thielaviopsis, Fusarium i Verticillium. Gljivice iz ovih rodova tipični su stanovnici tla i supstrata u kojem uzgajamo biljke pa su vrlo opasne. Zato jer se lako nasele u biljne supstrate a vrlo teško suzbijaju.

Kad se pojave obično je već kasno za djelotvornu zaptitu biljaka i njihovo potpuno ozdravljenje. Zato treba osigurati preventivne zaštitne mjere kako se ove gljivice ne bi javljale jačim intenzitetom i uzrokovale propadanje biljaka. Glavna je zaštitna mjera upotreba steriliziranog supstrata za sađenje i uzgoj biljke.

Također, važno je pravilno zalijevati jer prekomjerna vlažnost pospješuje pojavu ovih gljivica. Kod nas nema registriranih fungicida za suzbijanje ovih bolesti na cvijeću, ali prema iskustvima iz svijeta i susjednih zemalja od fungicida se mogu koristiti Bavistin FL, Ridomil Gold MZ 68 WP, Ridomil Gold Combi 45 WG, Ridomil MZ 72 WP, Aliette WP, Rival WP, Previcur 607 SL, Proplant Sl i dr. Gotovo sve sobne i balkonske vrste cvijeća prilično su osjetljive na napad spomenutih gljivica, a najosjetljivije su azaleje ili rododendroni, begonije, ciklame, božićna zvijezda, pelargonije, afričke ljubičice, sansevierije i neke sukulentne biljke kao što su kaktusi i euforbije.

Pjegavosti lišća

Najčešći simptomi bolesti koje primjećuju uzgajivači sobnog cvijeća na svojim biljkama baš je pjegavost lišća. Javljaju se u obliku manjih ili većih nekroza ili sušenja lišća, ili pak pjega različita oblika koje zahvaćaju veći ili manji dio lista. Ove simptome prati obično i promjena boje koja se uočava u obliku žutosmeđih i ljubičastih zona oko pjega. Simptome ovakvih bolesti može uzrokovati velik broj gljivica ali i bakterija. Od gljivica, najčešće je riječ o vrstama iz rodova Septoria, Phomopsis, Alternaria, Phylosticta, Cercospora, Plasmopara, Peronospora i dr., a od bakterija o vrstama iz rodova Xanthomonas, Pseudomonas i Erwinia. Nema jedinstvenog recepta kako suzbijati ove bolesti, što u prvom redu ovisi o vrsti patogena, odnosno bolesti i biljci domaćinu.

Za prvu ruku preporučuje se mehaničko uklanjanje zaraženoga biljnog materijala i iznošenje iz područja gdje rastu biljke, kako bi se što više smanjio infekcijski potencijal patogena. Za pravilnu upotrebu određenih fungicida važno je točno poznavati bolest o kojoj je riječ. Tako su poznate bolesti sobnog cvijeća bakterijska pjegavost na božićnoj zvijezdi (Xanthomonas campestris pv. Poinsetticola), bakterijska pjegavost difenbahije (Xanthomonas campestris pv. Diffenbachiae i Erwinia chrysanthemi pv. Diffenabachiae) i dr. Od gljivičnih bolesti vrlo se često javljaju pjegavost lišća dracene (Phyllosticta dracaenae), fuzarijska pjegavost dracene (Fusarium moniliforme), pjegavost lišća fikusa benjamine (Phomopsis cinarescens) i dr. Zaštita od ovih gljivičnih pjegavosti moguća je primjenom fungicida, primjerice Bavistina FL, Euparena WP 50, Antracola WP 70, Polyrama DF, Captana WP, Folpana i dr., kao i fungicida na bazi bakra.

Prethodni članakStanje na tržištu stoke
Sljedeći članakStanje na tržištu stoke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.