Prosječna otkupna cijena svinja na stočnim sajmovima i otkupnim mjestima u 44. tjednu ove godine iznosila je 11,60 kn/kg. U odnosu na rekordno visoke cijene prošle godine, ove godine cijene su u tom tjednu bile niže za 7 % no i dalje su na najvišim cjenovnim razinama. Tako je u odnosu na 2007. godinu cijena u 44. tjednu ove godine viša za 14,2 % u odnosu na 2006. za 10 %. Vrlo bitno je naglasiti da su cijene svinjskog mesa na EU tržištu, trenutno, na najnižim cjenovnim razinama unatrag pet godina te da bi u skoro vrijeme ta činjenica mogla utjecati i na hrvatsko tržište. Ukoliko se ne usklade domaće cijene s EU cijenama postoji opasnost povećanog uvoza svinjskog mesa. Najviše cijene svinja na stočnim sajmovima u Hrvastkoj zabilježili smo na području jadranske Hrvatske, a cijene su najčešće bile od 15 do 17 kn/kg uz vrlo dobru ponudu no isto tako vrlo slabu potražnju. Na kontinentalnom području cijene svinja bile su najčešće od 11 do 13 kn/kg.
EU – pad otkupnih cijena svinjskog mesa, cijene najniže unatrag pet godina
Padajući trend prosječne otkupne cijene svinjskih trupova na razini EU-27. u ovoj godini pratimo od sredine srpnja pa do kraja listopada. U tjednu do 25. 10. 2009. godine prosječna otkupna cijena svinjskih trupova E klase iznosila je 133,71 €/100 kg i najniža je cijena tog tjedna unatrag pet godina. Navedena cijena pala je unatrag dva tjedna za 4 posto, a u odnosu na srpanj o.g. niža je za 15 posto kao i u odnosu na prošlu godinu.
Najniže cijene u Europi u tjednu do 25. 10. 2009. godine evidentirali smo u Danskoj 116,88 €/100 kg, u Francuskoj 117 €/100 kg, u Nizozemskoj 120 €/100 kg, u Belgiji 125,70 €/100 kg, u Španjolskoj 128,88 €/100 kg dok su najviše cijene zabilježene na Malti 185 €/100 kg, u Bugarskoj 174,45 €/100 kg te u Grčkoj 164,94 €/100 kg. Hrvatska cijena svinjskih trupova, a koja je preračunata iz cijena žive vage, u navedenom tjednu iznosila je 199,72 €/100 kg što je za 49 posto više nego prosječna europska cijena.
RH – pad cijena junadi nastavljen
Prosječna otkupna cijena bikova simentalske pasmine i u 44. tjednu o.g. nastavila je padajući trend kojeg bilježimo od 22. tjedna. U tom razdoblju cijene su s rekordno visokih razina pale na uobičajene razine, a pad iznosi 14 posto.
Krajem listopada na tržištu je junad najčešće otkupljivana po cijeni od 12 do 14,50 kn/kg ovisno o kvaliteti.
EU – stabilne i visoke otkupne cijene junećeg mesa
U prvom kvartalu ove godine otkupne cijene bile su na rekordno visokim razinama nakon čega su imale padajući trend, a posljednjih par mjeseci gotovo da se i nisu mijenjale. Razina cijena i dalje je visoka, najviša unatrag pet godina, izuzev 2008. godinu. Razlika između prosječne otkupne cijene junećih trupova R3 u EU i junećih trupova u RH a koji su preračunati iz prosječne cijene žive vage junadi simentalske pasmine vrlo je mala. Cijene u RH svega su 3,58 % više što bi moglo biti vrlo povoljno za izvoz. Cijene u Italiji više su za 7 % u Grčkoj 29,6 %. Najniže otkupne cijene junećih trupova R3 klase u EU bilježimo u Poljskoj 250,91 €/100 kg, Švedskoj 257 €/100 kg, Rumunjskoj 261 €/100 kg dok su najviše cijene evidentirane u Grčkoj 418,55 €/100 kg te Italiji 345,80 €/100 kg.

Prethodni članakFaverolles – idealna pasmina za seosko dvorište
Sljedeći članakI zimi svježi i mirisni začini
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.