Stoga ćemo ukratko navesti temeljne informacije o najznačajnijim vrstama štetnih insekata i osvrnuti se na načine suzbijanja s registriranim sredstvima koja se mogu nabaviti u bolje opremljenim poljoprivrednim ljekarnama.
MRAVI
Mravi su vrlo česti i poznati insekti, žive u velikim i dobro organiziranim zajednicama. U ekološkom smislu predstavljaju značajnu kariku u hranidbenim lancima svih biocenoza na Zemlji. Međutim, ponekad se njihov životni ciklus i biologija kosi s ljudskim aktivnostima, te ih se smatra štetnicima. Osobito se to odnosi pri useljavanju u ljudske nastambe, gdje se mogu razviti u velikom broju i činiti različite štete, poput onečišćenja i raznošenja hrane, pa do uništavanja dijelova građevnih elemenata. Osim toga, zavlače se u skladišta hrane i silose, gdje čine štete na uskladištenim poljoprivrednim proizvodima. Posebno značenje imaju u veterinarskoj medicini, jer mogu posredovati u prijenosu metilja, ali su općenito i prijenosnici različitih štetnih mikroorganizama.
Građa tijela i životni ciklus
Tijelo im se sastoji od glave, prsa i zatka, a pripadaju skupini opnokrilaca, pri čemu krila imaju samo spolno zreli mužjaci i ženke. Mravi se roje u pravilu tijekom toplijih dana i nakon “svatovskog leta” padaju na tlo. Mužjak zbog iscrpljenosti i gladi ubrzo ugiba, a ženka sama sebi otkida krila i zavlači se u pukotine tla ili ispod različitih predmeta. Tamo iskopa malu komoru i nakon nekog vremena položi jajašca. Iz jaja će se izleći ličinke koje hrani svojim sekretima sve dok ne odrastu. Cijelokupan razvoj od jaja do odrasle jedinke varira od mjesec i više dana, što ovisi o vrsti mrava. Kad se razviju prve odrasle jedinke, oni preuzimaju sve poslove oko nabavljanja hrane, brinu se za spolnu ženku – kraljicu (maticu) i njezino potomstvo, završavaju gradnju započeta gnijezda. Osim navedenog, ženka nakon oplodnje može biti primljena u već osnovane kolonije, koje već imaju ili su ostale bez kraljice, a brigu o njoj preuzimaju postojeći članovi zajednice. To su spolno zakržljale ženke odnosno radnici i vojnici. Razlikuju se po veličini glave i čeljusti te prema poslovima koje obavljaju. Uvijek su bez krila, pri čemu je uloga radnika da grade i održavaju mravinjak, brinu se za opskrbu legla, matice i ličinki hranom. Mravi radnici u svom probavnom sustavu imaju gušu, koja se nalazi na početku zatka i služi kao spremište hrane, koju mrav radnik dijeli drugim mravima (ličinkama). Uloga vojnika je da stražare i brinu se o redu cijele zajednice. Spolno zakržljale ženke nekih vrsta za obranu imaju otrovan žalac, dok većina ima otrovne žlijezde koje izlulčuju mravlju kiselinu. Otrov ispuštaju pomoću žalca, a vrste koje ga nemaju načine čeljustima ranu koju potom poprskaju mravljom kiselinom. Kiselina kod ljudi izaziva alergijske reakcije, poput onih od koprive.
Podjela mrava
Mravi kao i svi socijalni kukci ima ju vrlo razvijen sustav sporazumijevanja, a izvode ga kretanjem ticala i prednjih nogu, zvukovima te mirisnim signalima. Naime, njuh im je najbolje razvijeno osjetilo, a njušni receptori nalaze se u ticalima. Oči su kod nekih vrsta vrlo dobro razvijene, dok su drugi slijepi. Međutim, glavni organ za orijentaciju i snalaženje su ticala a ne oči. Životni vijek im je znatno dulji od ostalih insekata, pri čemu spolna ženka – kraljica može živjeti više od 10 godina, a radnici i vojnici do 6 godina. Svoje nadzemne ili podzemne nastambe – mravinjake grade u trulim stablima, zemlji ili od raznovrsnih nanesenih tvari, te na drvetu od sažvakanih biljnih dijelova pomiješanih sa slinom.
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
