Stoga ćemo ukratko navesti temeljne informacije o najznačajnijim vrstama štetnih insekata i osvrnuti se na načine suzbijanja s registriranim sredstvima koja se mogu nabaviti u bolje opremljenim poljoprivrednim ljekarnama.
MRAVI
Mravi su vrlo česti i poznati insekti, žive u velikim i dobro organiziranim zajednicama. U ekološkom smislu predstavljaju značajnu kariku u hranidbenim lancima svih biocenoza na Zemlji. Međutim, ponekad se njihov životni ciklus i biologija kosi s ljudskim aktivnostima, te ih se smatra štetnicima. Osobito se to odnosi pri useljavanju u ljudske nastambe. Gdje se mogu razviti u velikom broju i činiti različite štete, poput onečišćenja i raznošenja hrane, pa do uništavanja dijelova građevnih elemenata. Osim toga, zavlače se u skladišta hrane i silose, gdje čine štete na uskladištenim poljoprivrednim proizvodima. Posebno značenje imaju u veterinarskoj medicini, jer mogu posredovati u prijenosu metilja, ali su općenito i prijenosnici različitih štetnih mikroorganizama.
Građa tijela i životni ciklus
Tijelo im se sastoji od glave, prsa i zatka, a pripadaju skupini opnokrilaca. Pri čemu krila imaju samo spolno zreli mužjaci i ženke. Mravi se roje u pravilu tijekom toplijih dana i nakon “svatovskog leta” padaju na tlo. Mužjak zbog iscrpljenosti i gladi ubrzo ugiba. Ženka sama sebi otkida krila i zavlači se u pukotine tla ili ispod različitih predmeta. Tamo iskopa malu komoru i nakon nekog vremena položi jajašca. Iz jaja će se izleći ličinke koje hrani svojim sekretima sve dok ne odrastu. Cijelokupan razvoj od jaja do odrasle jedinke varira od mjesec i više dana, što ovisi o vrsti mrava.
Kad se razviju prve odrasle jedinke, oni preuzimaju sve poslove oko nabavljanja hrane, brinu se za spolnu ženku – kraljicu (maticu) i njezino potomstvo, završavaju gradnju započeta gnijezda. Osim navedenog, ženka nakon oplodnje može biti primljena u već osnovane kolonije, koje već imaju ili su ostale bez kraljice, a brigu o njoj preuzimaju postojeći članovi zajednice. To su spolno zakržljale ženke odnosno radnici i vojnici. Razlikuju se po veličini glave i čeljusti te prema poslovima koje obavljaju. Uvijek su bez krila, pri čemu je uloga radnika da grade i održavaju mravinjak, brinu se za opskrbu legla, matice i ličinki hranom.
Mravi radnici u svom probavnom sustavu imaju gušu, koja se nalazi na početku zatka i služi kao spremište hrane. Nju mrav radnik dijeli drugim mravima (ličinkama). Uloga vojnika je da stražare i brinu se o redu cijele zajednice. Spolno zakržljale ženke nekih vrsta za obranu imaju otrovan žalac, dok većina ima otrovne žlijezde koje izlulčuju mravlju kiselinu. Otrov ispuštaju pomoću žalca, a vrste koje ga nemaju načine čeljustima ranu koju potom poprskaju mravljom kiselinom. Kiselina kod ljudi izaziva alergijske reakcije, poput onih od koprive.
Podjela mrava
Mravi kao i svi socijalni kukci ima ju vrlo razvijen sustav sporazumijevanja, a izvode ga kretanjem ticala i prednjih nogu, zvukovima te mirisnim signalima. Naime, njuh im je najbolje razvijeno osjetilo, a njušni receptori nalaze se u ticalima. Oči su kod nekih vrsta vrlo dobro razvijene, dok su drugi slijepi. Međutim, glavni organ za orijentaciju i snalaženje su ticala a ne oči. Životni vijek im je znatno dulji od ostalih insekata, pri čemu spolna ženka – kraljica može živjeti više od 10 godina, a radnici i vojnici do 6 godina. Svoje nadzemne ili podzemne nastambe – mravinjake grade u trulim stablima, zemlji ili od raznovrsnih nanesenih tvari, te na drvetu od sažvakanih biljnih dijelova pomiješanih sa slinom.
