Za početak je možda dobro reći da divlji kesten (Aesculus hippocastanum) nije ni u kakvom srodstvu s pitomim kestenom (Castanea sativa) i botanički se radi o dvije potpuno različite porodice koje su isto ime dobile zbog sličnosti plodova. Latinski naziv divljeg kestena dolazi od grčkih riječi esca, što znači hranjivost i hippocastanum što doslovno prevedeno znači “konjski kesten”, dakle kesten jestiv za konje (ali ne i za ljude). Divlji kesten je listopadno drvo čije je prirodno stanište Balkanski poluotok (Grčka, Bugarska, Makedonija) pa ga prati i naziv “balkanski ljepotan”. Kao kultivirano stablo sadi se po parkovima i drvoredima širom svijeta. Naraste u visinu do 30 m i ima gustu, okruglastu krošnju. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam pilasto nazubljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove i pojavljuju se krajem svibnja. Plod je zeleni, mesnati i bodljikavi tobolac u kojem se razvijaju tri velike sjajne i smeđe sjemenke. U povoljnim uvjetima drvo može imati i do 1 m u presjeku te dostignuti starost i veću od 200 godina. Malih je zahtjeva što se tiče zemljišta i klime, a zbog velike lisne mase od velikog je značenja kao pročišćivač zraka u gradovima. Danas se sve manje sadi zbog bolesti koju prenosi kestenov moljac, a koja uzrokuje brzo sušenje listova i odumiranje dijela stabla.
U tradicionalnoj medicini koriste se pripravci iz kore, listova, cvjetova i sjemenki, dok se u modernoj fitoterapiji koriste samo pripravci od sjemenki za koje je dokazano kliničko djelovanje.
Sjemenke divljeg kestena sadrže škrob (35 %), lipide i mješavinu triterpenskih saponina koji su poznati pod nazivom escin (3 – 6 %).
Escin smanjuje oštećenja kapilara, jača stijenke kapilara i krvnih žila te pomaže kod osjećaja napetosti i težine u nogama, edema (oteklina), svrbeži kože iznad proširenih vena, bolova i upala. U tradicionalnoj su upotrebi vodeno-alkoholne iscrpine sjemenki koje se moraju preraditi odmah nakon skupljanja, dok se u farmaceutskim pripravcima, kapsulama i tabletama, radi o suhim ekstraktima koji su standardizirani na 15 – 25 % escina. Za vanjsku primjenu proizvode se gelovi i masti sa 2 % escina.
U narodnoj medicini od sjemenki se rade kapi, masti, kupke i oblozi. .
Tinktura od sjemenki divljeg kestena: 50 grama svježih sjemenki naribati s korom i preliti s 2,5 dl rakije. Ostaviti 10 – 15 dana na toplom mjestu, a zatim procijediti, profiltrirati i spremiti u tamnu staklenku. Piti 3 puta dnevno po 20 kapi u malo vode ili čaja kod loše cirkulacije, proširenih vena i hemoroida.
Kapi se mogu pripremiti i tako da se naribane sjemenke preliju s 2,5 dl kipućeg konjaka. Kad se tekuina ohladi procijedi se, profiltrira i spremna je za korištenje.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSuzbijanje korova na livadama i pašnjacima
Sljedeći članakRiga – sjetva u priobalju cijelu godinu
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.