Krmne trave na ovim površinama mogu biti prirodne (samonikle) ili zasijane željenim travnim vrstama. Prije su ove površine uglavnom bile prepuštene samonikloj travnjačkoj flori. Dok se u posljednje vrijeme prepoznaje želja za “popravljanjem” kakvoće stočne hrane, odnosno popravljanjem flornog sastava livada i pašnjaka. Bilo da je riječ o samoniklim ili sijanim livadama, neželjene biljne vrste jedan su od čimbenika koji ograničavaju kvalitetan sastav krme. Iako su pašnjaci najvećim dijelom samonikla odnosno prirodna flora, i ovdje korovi igraju važnu ulogu u “privlačnosti” ispaše.

Ovisno o načinu uspostavljanja, korovna flora ovih trajnih biljnih zajednica se razlikuje. Kod etabliranih, odnosno prirodnih livada i pašnjaka isto tako su trajno uspostavljene i neželjene biljne vrste. O kojoj korovnoj vrsti je riječ uglavnom ovisi o pedoklimatskim uvjetima područja uzgoja. Osim neposrednih šteta, neželjene biljne vrste mogu izazvati trovanja ili u blažem obliku mogu mirisom ili na druge načine odbijati stoku od ispaše ili odbijati uzimanje sjena, silaže ili sjenaže.

Iako postoji niz agrotehničkih zahvata koji popravljaju opće stanje livada i pašnjaka i na taj način smanjuju prisutnost nekih korovnih vrsta. Ovaj članak obrađuje mogućnost kemijskog suzbijanje korova na ovim površinama. Kemijske mjere suzbijanje korova u odnosu na vrijeme primjene herbicida mogu se razvrstati na:
– primjenu prije zasnivanja (sjetve)
– primjenu u mladom usjevu i
– primjenu u etabliranom (prirodnom ili sijanom) usjevu.

Primjena herbicida prije sjetve trava

Zbog potrebnih količina vode za nicanje i za početni razvoj, optimalan rok za sjetvu trava je razdoblje od kolovoza do rujna. Sjetva trava u proljeće, osim navedenog razloga, izbjegava se. Zbog toga što korovi u ovom roku sjetve mogu u velikoj mjeri poremetiti nicanje. Odnosno željeni sklop trava. Koje će korovne vrste zakoroviti mladi usjev trava uglavnom ovisi o “povijesti” njive, odnosno o predkulturi. Cilj primjene herbicida prije sjetve jest suzbijanje višegodišnjih korova, koje je puno lakše suzbiti u ovom roku nego nakon sjetve. U ovom roku primjene dopuštenje za primjene imaju brojni pripravci na osnovi glifosata.

Poznato je da je uvjet za dobar učinak ovog herbicida nužna prisutnost nadzemne zelene mase korova u vrijeme primjene. Mogu se primijeniti prije obrade tla za sjetvu. No i nakon pripreme tla uz uvjet da su korovi poniknuli prije sjetve. Zbog potpunijeg učinka na višegodišnje korove, s pripremom tla za sjetvu treba pričekati dok se herbicid iz nadzemnog djela translocira u podzemne vegetativne organe. Dozacija pripravaka na osnovi glifosata ovisi o vrsti korova koji se suzbija i o volumenu vode u kojem se pripravak primjenjuje. Dozacije u odnosu na količinu vode i u odnosu na korovnu vrstu navedene su u uputi za primjenu.

Prethodni članakInfluenca (gripa) u svinja – opasnost i za čovjeka
Sljedeći članakDivlji kesten – za umorne noge, proširene vene i hemoroide
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.