Krmne trave na ovim površinama mogu biti prirodne (samonikle) ili zasijane željenim travnim vrstama. Prije su ove površine uglavnom bile prepuštene samonikloj travnjačkoj flori, dok se u posljednje vrijeme prepoznaje želja za “popravljanjem” kakvoće stočne hrane, odnosno popravljanjem flornog sastava livada i pašnjaka. Bilo da je riječ o samoniklim ili sijanim livadama, neželjene biljne vrste (korovi) jedan su od čimbenika koji ograničavaju kvalitetan sastav krme. Iako su pašnjaci najvećim dijelom samonikla odnosno prirodna flora, i ovdje korovi igraju važnu ulogu u “privlačnosti” ispaše. Ovisno o načinu uspostavljanja, korovna flora ovih trajnih biljnih zajednica se razlikuje. Kod etabliranih, odnosno prirodnih livada i pašnjaka isto tako su trajno uspostavljene i neželjene biljne vrste. O kojoj korovnoj vrsti je riječ uglavnom ovisi o pedoklimatskim uvjetima područja uzgoja. Osim neposrednih šteta (smanjenja prinosa), neželjene biljne vrste mogu izazvati trovanja ili u blažem obliku mogu mirisom ili na druge načine odbijati stoku od ispaše ili odbijati uzimanje sjena, silaže ili sjenaže.
Iako postoji niz agrotehničkih zahvata (popravljanje vodno-zračnih odnosa, gnojidba, pravodobna kosidba i sl.), koji popravljaju opće stanje livada i pašnjaka i na taj način smanjuju prisutnost nekih korovnih vrsta, ovaj članak obrađuje mogućnost kemijskog suzbijanja korova na ovim površinama. Kemijske mjere u odnosu na vrijeme primjene herbicida mogu se razvrstati na:
– primjenu prije zasnivanja (sjetve)
– primjenu u mladom usjevu i
– primjenu u etabliranom (prirodnom ili sijanom) usjevu.
Primjena herbicida prije sjetve trava
Zbog potrebnih količina vode (oborina) za nicanje i za početni razvoj, optimalan rok za sjetvu trava je razdoblje od kolovoza do rujna. Sjetva trava u proljeće, osim navedenog razloga, izbjegava se i zbog toga što korovi u ovom roku sjetve mogu u velikoj mjeri poremetiti nicanje, odnosno željeni sklop trava. Koje će korovne vrste zakoroviti mladi usjev trava uglavnom ovisi o “povijesti” njive, odnosno o predkulturi. Cilj primjene herbicida prije sjetve (i prije pripreme tla za sjetvu) jest suzbijanje višegodišnjih (uskolisnih i širokolisnih) korova, koje je puno lakše suzbiti u ovom roku nego nakon sjetve. U ovom roku primjene dopuštenje za primjenu (za obnovu livada i pašnjaka) imaju brojni pripravci na osnovi glifosata. Poznato je da je uvjet za dobar učinak ovog herbicida nužna prisutnost nadzemne zelene mase korova u vrijeme primjene. Mogu se primijeniti prije obrade tla za sjetvu, ali i nakon pripreme tla uz uvjet da su korovi poniknuli prije sjetve. Zbog potpunijeg učinka na višegodišnje korove, s pripremom tla za sjetvu treba pričekati dok se herbicid iz nadzemnog djela translocira (premjesti) u podzemne vegetativne organe. Dozacija pripravaka na osnovi glifosata ovisi o vrsti korova koji se suzbija i o volumenu vode u kojem se pripravak primjenjuje. Dozacije u odnosu na količinu vode i u odnosu na korovnu vrstu navedene su u uputi za primjenu.
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
