Krmne trave na ovim površinama mogu biti prirodne (samonikle) ili zasijane željenim travnim vrstama. Prije su ove površine uglavnom bile prepuštene samonikloj travnjačkoj flori, dok se u posljednje vrijeme prepoznaje želja za “popravljanjem” kakvoće stočne hrane, odnosno popravljanjem flornog sastava livada i pašnjaka. Bilo da je riječ o samoniklim ili sijanim livadama, neželjene biljne vrste (korovi) jedan su od čimbenika koji ograničavaju kvalitetan sastav krme. Iako su pašnjaci najvećim dijelom samonikla odnosno prirodna flora, i ovdje korovi igraju važnu ulogu u “privlačnosti” ispaše. Ovisno o načinu uspostavljanja, korovna flora ovih trajnih biljnih zajednica se razlikuje. Kod etabliranih, odnosno prirodnih livada i pašnjaka isto tako su trajno uspostavljene i neželjene biljne vrste. O kojoj korovnoj vrsti je riječ uglavnom ovisi o pedoklimatskim uvjetima područja uzgoja. Osim neposrednih šteta (smanjenja prinosa), neželjene biljne vrste mogu izazvati trovanja ili u blažem obliku mogu mirisom ili na druge načine odbijati stoku od ispaše ili odbijati uzimanje sjena, silaže ili sjenaže.
Iako postoji niz agrotehničkih zahvata (popravljanje vodno-zračnih odnosa, gnojidba, pravodobna kosidba i sl.), koji popravljaju opće stanje livada i pašnjaka i na taj način smanjuju prisutnost nekih korovnih vrsta, ovaj članak obrađuje mogućnost kemijskog suzbijanja korova na ovim površinama. Kemijske mjere u odnosu na vrijeme primjene herbicida mogu se razvrstati na:
– primjenu prije zasnivanja (sjetve)
– primjenu u mladom usjevu i
– primjenu u etabliranom (prirodnom ili sijanom) usjevu.
Primjena herbicida prije sjetve trava
Zbog potrebnih količina vode (oborina) za nicanje i za početni razvoj, optimalan rok za sjetvu trava je razdoblje od kolovoza do rujna. Sjetva trava u proljeće, osim navedenog razloga, izbjegava se i zbog toga što korovi u ovom roku sjetve mogu u velikoj mjeri poremetiti nicanje, odnosno željeni sklop trava. Koje će korovne vrste zakoroviti mladi usjev trava uglavnom ovisi o “povijesti” njive, odnosno o predkulturi. Cilj primjene herbicida prije sjetve (i prije pripreme tla za sjetvu) jest suzbijanje višegodišnjih (uskolisnih i širokolisnih) korova, koje je puno lakše suzbiti u ovom roku nego nakon sjetve. U ovom roku primjene dopuštenje za primjenu (za obnovu livada i pašnjaka) imaju brojni pripravci na osnovi glifosata. Poznato je da je uvjet za dobar učinak ovog herbicida nužna prisutnost nadzemne zelene mase korova u vrijeme primjene. Mogu se primijeniti prije obrade tla za sjetvu, ali i nakon pripreme tla uz uvjet da su korovi poniknuli prije sjetve. Zbog potpunijeg učinka na višegodišnje korove, s pripremom tla za sjetvu treba pričekati dok se herbicid iz nadzemnog djela translocira (premjesti) u podzemne vegetativne organe. Dozacija pripravaka na osnovi glifosata ovisi o vrsti korova koji se suzbija i o volumenu vode u kojem se pripravak primjenjuje. Dozacije u odnosu na količinu vode i u odnosu na korovnu vrstu navedene su u uputi za primjenu.
