Kohen je 1918. izrazio mišljenje da je svinje influencom zarazio čovjek. Influenca svinja opasnost je i za čovjeka. Bolest je postojana u Europi – Francuskoj, Irskoj,Engleskoj, Poljskoj, Rusiji, ali tek 1976. i kao epizootija javlja se u Italiji. U Njemačkoj (Niedesachsen) bolest je nastupila kao epidemija zimi 1980./ 81. U međuvremenu, proširio se virus (H1N1 i H3 N2). Već 2000. pridružuje se podtip H1N2.
Gospodarsko značenje influence svinja različito se prosuđuje. Izravni su gubitci, zbog različitog mortaliteta (zbroj slučajeva umiranja u jednom određenom vremenu), u razmjerno nižim granicama. Gospodarski gubitci u tovilištima nastaju zbog smanjenog prirasta u vrijeme bolesti i faze rehabilitacije. Cijepljene životinje postižu težinu za klanje prosječno 14 dana ranije od necijepljenih. Štete se procjenjuju na 7 eura po tovljeniku, tome se pribrajaju i troškovi liječenja. U uzgajalištima nastaju gospodarske štete i zbog poremećaja u reprodukciji. Procjena gubitaka u farmi od 100 krmača s priključenim tovilištem penje se na 7500 eura.
Uzročnik influence pripada RNK virusima influence porodice Orthomyxoviridae (Witte 1986) s trima rodovima: A B i C influenca – A virus uzrokuje obolijevanje u ptica, svinja, konja i ljudi. Influenca – B i C virus dolazi samo kod čovjeka. Sve influence – A virusa pokazuju istu strukturu.
Humana influenca porijekla A – virusa nalazi se kod svinja a često i kod ljudi. Prirodna infekcija svinja humanom influencom virusa dokazana je prvi put 1938. godine (Shope), subtip H3N2, Tumova et. al. (1976.) i Mensik et. al. (1976.) kod ljudi. U Njemačkoj su antitijela virusa protiv humane influenca-virusa u populaciji svinja opisali Bibrack (1972.). Ljudi koji su zbog posla u užem kontaktu sa svinjama, često imaju antitijela protiv influence – virusa, nego osobe koje taj kontakt nisu imale. Tako su ispitana 173 veterinara na antitijela influence i kod 12 su nađena H1N1 antitijela. Devet od 12 veterinara radili su u svojoj praksi sa svinjama.
Promjene genetskog materijala. Virus influence posjeduje sposobnost, svojstva svojih antigena promijeniti kroz promjenu gena i procesa selekcije. Promjena gena rezultira se punkt mutacijom, deletionen (brisanjem) ili insercijom (umetanjem) odsječenih gena i rekombinacijom (Süs 1987.). Promjena svojstava antigena može uzrokovati slabosti postojećeeg imuniteta (Antigen drift – strujanjem nošenjem) .
Na temelju segmentacije genoma infekcijom stanica domaćina različitim influenca-virusima može doćei do izmjene jednog ili više segmenata (“reassortment”). Tako se organizam može inficirati virusom, koji će za organizam predstavljati jednu novu antigenu strukturu (Antigenshift – prebacivanje).
Proširenost. Virusi influence česti su uzročnici akutnih bolesti plućea u svinja. Više od 92 posto uzgoja svinja posjeduju serološku prevalenciju (prevalere lat. biti jak, nadjačati), prema najmanje jednom od dvaju istraženih subtipova influence.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakJesenska berba začina
Sljedeći članakIzmjena i dopuna Uredbe o cijeni mlijeka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.