Kohen je 1918. izrazio mišljenje da je svinje influencom zarazio čovjek. Influenca svinja opasnost je i za čovjeka. Bolest je postojana u Europi – Francuskoj, Irskoj,Engleskoj, Poljskoj, Rusiji, ali tek 1976. i kao epizootija javlja se u Italiji. U Njemačkoj (Niedesachsen) bolest je nastupila kao epidemija zimi 1980./ 81. U međuvremenu, proširio se virus (H1N1 i H3 N2). Već 2000. pridružuje se podtip H1N2.
Gospodarsko značenje influence svinja različito se prosuđuje. Izravni su gubitci, zbog različitog mortaliteta (zbroj slučajeva umiranja u jednom određenom vremenu), u razmjerno nižim granicama. Gospodarski gubitci u tovilištima nastaju zbog smanjenog prirasta u vrijeme bolesti i faze rehabilitacije. Cijepljene životinje postižu težinu za klanje prosječno 14 dana ranije od necijepljenih. Štete se procjenjuju na 7 eura po tovljeniku, tome se pribrajaju i troškovi liječenja. U uzgajalištima nastaju gospodarske štete i zbog poremećaja u reprodukciji. Procjena gubitaka u farmi od 100 krmača s priključenim tovilištem penje se na 7500 eura.
Uzročnik influence pripada RNK virusima influence porodice Orthomyxoviridae (Witte 1986) s trima rodovima: A B i C influenca – A virus uzrokuje obolijevanje u ptica, svinja, konja i ljudi. Influenca – B i C virus dolazi samo kod čovjeka. Sve influence – A virusa pokazuju istu strukturu.
Humana influenca porijekla A – virusa nalazi se kod svinja a često i kod ljudi. Prirodna infekcija svinja humanom influencom virusa dokazana je prvi put 1938. godine (Shope), subtip H3N2, Tumova et. al. (1976.) i Mensik et. al. (1976.) kod ljudi. U Njemačkoj su antitijela virusa protiv humane influenca-virusa u populaciji svinja opisali Bibrack (1972.). Ljudi koji su zbog posla u užem kontaktu sa svinjama, često imaju antitijela protiv influence – virusa, nego osobe koje taj kontakt nisu imale. Tako su ispitana 173 veterinara na antitijela influence i kod 12 su nađena H1N1 antitijela. Devet od 12 veterinara radili su u svojoj praksi sa svinjama.
Promjene genetskog materijala. Virus influence posjeduje sposobnost, svojstva svojih antigena promijeniti kroz promjenu gena i procesa selekcije. Promjena gena rezultira se punkt mutacijom, deletionen (brisanjem) ili insercijom (umetanjem) odsječenih gena i rekombinacijom (Süs 1987.). Promjena svojstava antigena može uzrokovati slabosti postojećeeg imuniteta (Antigen drift – strujanjem nošenjem) .
Na temelju segmentacije genoma infekcijom stanica domaćina različitim influenca-virusima može doćei do izmjene jednog ili više segmenata (“reassortment”). Tako se organizam može inficirati virusom, koji će za organizam predstavljati jednu novu antigenu strukturu (Antigenshift – prebacivanje).
Proširenost. Virusi influence česti su uzročnici akutnih bolesti plućea u svinja. Više od 92 posto uzgoja svinja posjeduju serološku prevalenciju (prevalere lat. biti jak, nadjačati), prema najmanje jednom od dvaju istraženih subtipova influence.
