Tom su uredbom definirani kriteriji za obračun cijene mlijeka pri otkupu temeljeni na parametrima kakvoće propisanima Pravilnikom o kakvoći svježega sirovog mlijeka, a utvrđenim analizom Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka pri Hrvatskom stočarskom centru.
Kako su zabilježene značajne promjene u odnosu troškova proizvodnje i otkupne cijene mlijeka, Vlada je na svojoj sjednici održanoj 10. srpnja 2008. donijela Uredbu o izmjenama i dopuni Uredbe o ciljnoj cijeni svježega sirovog mlijeka.
Uredbom se određuje novčana vrijednost parametara kakvoće mlijeka (sadržaja mliječne masti i bjelančevina, broja mikroorganizama i somatskih stanica u mlijeku) na temelju kojih se obračunava cijena mlijeka pri njegovu otkupu.
Uredba nije obvezujuća, no, cilj i razlog njezina uvođenja je u dogovoru s proizvođačima mlijeka i otkupljivačima – mljekarske industrije, uvesti objektivan instrument određivanja otkupne cijene mlijeka, odnosno uređenjem tržišta osigurati stabilne odnose između proizvodnje i prerade mlijeka.
Osnovna cijena mlijeka izračunava se uz pomoć formule:
OCM = (M x v1) + (B x v2)
gdje je:
OCM = osnovna cijena mlijeka
M = postotna vrijednost težinskog udjela mliječne masti u mlijeku
B = postotna vrijednost težinskog udjela bjelančevina u mlijeku
v1 = novčana vrijednost masne jedinice, koja iznosi kod:
– kravljeg mlijeka 0,284 kuna
– ovčjeg mlijeka 0,341 kuna
– kozjeg mlijeka kuna 0,354 kuna
v2 = novčana vrijednost jedinice bjelančevina, koja iznosi kod:
– kravljeg mlijeka 0,410 kuna
– ovčjeg mlijeka 0,949 kuna
– kozjeg mlijeka 0,691 kuna
Primjer izračuna otkupne cijene za kravlje mlijeko 1. razreda sljedećih karakteristika:
4,05 % mliječne masti
3,4 % bjelančevina
< 100 000 mikroorganizama
< 400 000 somatskih stanica
4,05 x 0,284 + 3,4 x 0,410 = 2,54 kn/kg otkupljenog mlijeka
Ako mlijeko jednakog sadržaja mliječne masti i bjelančevina pripada 2. razredu, odnosno sadržava ukupan broj bakterija i/ ili somatskih stanica veći od 100 000, odnosno 400 000, njegova se cijena korigira množenjem s faktorom 0,7, te iznosi:
2,54 x 0,7 = 1,78 kn/kg otkupljenog mlijeka

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakInfluenca (gripa) u svinja – opasnost i za čovjeka
Sljedeći članakDivlji kesten – za umorne noge, proširene vene i hemoroide
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.