Jednogodišnja je ili dvogodišnja sredozemna biljka, karakteristične arome. Stabljika može narasti do 60 cm, više – manje je obrasla dlačicama. Uspravnog je rasta, uglasta i iscrtana linijama, a u gornjem dijelu razgranata. Listovi su na dnu stabljike lirasto raspreteni. Cvjetovi su žućkasti ili bijeli s ljubičastim žilicama, slično onima divlje rotkve. Plodovi su male komuške prilegnute uz stabljiku. Cvate u svibnju i lipnju, ali tek iduće godine, dakle u drugoj godini vegetacije.
Riga je kao kultivirana biljka bila poznata još u rimska vremena. Vrlo je otporna na niske temperature, tako da bez znakova oštećenja lako prezimi, kad temperatura padne i do -10 °C:
Riga je medonosna i ljekovita vrsta bilja.
Mnogo se uzgaja u priobalnom području i na otocima našega sjevernog dijela Jadrana, gdje vrlo često raste kao samonikla i podivljala biljka.
Osobito je cijenjeno povrće u Italiji, odakle je stiglo i sjeme kultivara RIGE, pod njihovim nazivom RUCOLA COLTIVATA.
Mladi listovi sadržavaju ljekovite tvari, prvenstveno vitamin C u količini 130 – 190 mg (u 100 g lisne svježe mase) i oko 7 mg karotina. Vjeruje se da cijela biljka djeluje kao afrodizijak i da regulira probavu. Sjemenke rige djeluju protubakterijski, a mogu poslužiti i za pripravljanje senfa.
Kako se pripravlja za jelo
Pripravlja se vrlo brzo, što prirodnije i posve zdravo. Za jelo se poslužuje kao zelena salata (puterica ili kristalka). Međutim, posebno je ukusna miješana salata od kuhanog krumpira i mladih listova rige, začinjena maslinovim uljem prema želji. Upotrebu octa (kvasine) ne bih preporučili, jer bi takav dodatak poništio ugodan aromatičan okus rige.
Tlo
Riga zahtijeva lagana tla dobre strukture i plodnosti, i lake propusnosti za vodu. Na takvim tlima riga brzo raste stvarajući jednoličnu lisnu masu ugodne aromatičnosti.
Gnojidba
Kao i ostale vrste lisnatog povrća, ne zahtijeva veću gnojidbu dušičnim gnojivima. Uglavnom se svodi na gnojidbu tla u predsjetvenoj pripremi, kad se rasipa NPK-15:15:15 u količini od 3 do 4 dekagrama/m2. Gnojivo se rasipa po pooranoj površini ili obrađenoj motikom ili štihačom, a potom se unosi u tlo grabljama na dubinu do 10 cm, ne treba dublje jer riga razvija razmjerno plitak korijenov sustav. Dublje unošenje gnojiva u tlo otežalo bi upijanje hranjiva ovoj nježnoj povrćarskoj biljci.
Sjetva sjemena rige može se obavljati u priobalnom području bez ikakve stanke, dakle cijelu godinu, a u kontinentalnom području sjetva se može odvijati neprekidno od ožujka do rujna, dakle svakih 10 dana.
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
