Jednogodišnja je ili dvogodišnja sredozemna biljka, karakteristične arome. Stabljika može narasti do 60 cm, više – manje je obrasla dlačicama. Uspravnog je rasta, uglasta i iscrtana linijama, a u gornjem dijelu razgranata. Listovi su na dnu stabljike lirasto raspreteni. Cvjetovi su žućkasti ili bijeli s ljubičastim žilicama, slično onima divlje rotkve. Plodovi su male komuške prilegnute uz stabljiku. Cvate u svibnju i lipnju, ali tek iduće godine, dakle u drugoj godini vegetacije.
Riga je kao kultivirana biljka bila poznata još u rimska vremena. Vrlo je otporna na niske temperature, tako da bez znakova oštećenja lako prezimi, kad temperatura padne i do -10 °C:
Riga je medonosna i ljekovita vrsta bilja.
Mnogo se uzgaja u priobalnom području i na otocima našega sjevernog dijela Jadrana, gdje vrlo često raste kao samonikla i podivljala biljka.
Osobito je cijenjeno povrće u Italiji, odakle je stiglo i sjeme kultivara RIGE, pod njihovim nazivom RUCOLA COLTIVATA.
Mladi listovi sadržavaju ljekovite tvari, prvenstveno vitamin C u količini 130 – 190 mg (u 100 g lisne svježe mase) i oko 7 mg karotina. Vjeruje se da cijela biljka djeluje kao afrodizijak i da regulira probavu. Sjemenke rige djeluju protubakterijski, a mogu poslužiti i za pripravljanje senfa.
Kako se pripravlja za jelo
Pripravlja se vrlo brzo, što prirodnije i posve zdravo. Za jelo se poslužuje kao zelena salata (puterica ili kristalka). Međutim, posebno je ukusna miješana salata od kuhanog krumpira i mladih listova rige, začinjena maslinovim uljem prema želji. Upotrebu octa (kvasine) ne bih preporučili, jer bi takav dodatak poništio ugodan aromatičan okus rige.
Tlo
Riga zahtijeva lagana tla dobre strukture i plodnosti, i lake propusnosti za vodu. Na takvim tlima riga brzo raste stvarajući jednoličnu lisnu masu ugodne aromatičnosti.
Gnojidba
Kao i ostale vrste lisnatog povrća, ne zahtijeva veću gnojidbu dušičnim gnojivima. Uglavnom se svodi na gnojidbu tla u predsjetvenoj pripremi, kad se rasipa NPK-15:15:15 u količini od 3 do 4 dekagrama/m2. Gnojivo se rasipa po pooranoj površini ili obrađenoj motikom ili štihačom, a potom se unosi u tlo grabljama na dubinu do 10 cm, ne treba dublje jer riga razvija razmjerno plitak korijenov sustav. Dublje unošenje gnojiva u tlo otežalo bi upijanje hranjiva ovoj nježnoj povrćarskoj biljci.
Sjetva sjemena rige može se obavljati u priobalnom području bez ikakve stanke, dakle cijelu godinu, a u kontinentalnom području sjetva se može odvijati neprekidno od ožujka do rujna, dakle svakih 10 dana.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakŠipak – hrana i lijek za perad
Sljedeći članakPripravljanje pršuta u kućanstvu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.