Zaštita bilja

Na poljoprivrednim površinama gdje se uzgajaju ratarske kulture, u voćnjacima i vinogradima te povrtnjacima poljski glodavci, razne vrste voluharica ili miševa, ali i druge vrste štetnika stalno ili povremeno uzrokuju štete.

Zimsko prskanje se provodi na višegodišnjim kulturama kao što su voćke, vinova loza, maslina, ukrasno grmoliko bilje i dr., zbog brojnih bolesti i štetnika koji prezimljuju na kori ili pod korom ovih kultura. Provodi se u fazi mirovanja pupova, odnosno
u fenofazi A zimskog ili spavajućeg pupa, sve do početka bubrenja pupova. Tu postoje i izvjesna odstupanja ovisno o kulturi i bolesti koja se suzbija.

Možda će se naslov na prvi pogled čitateljima učiniti neobičnim, jer kako to samoniklo bilje, često zvano korov, pa se nudi u gastronomiji. No, u daljem tekstu pokušat ćemo obrazložiti i poduprijeti činjenicama. Poznato je da mnoge vrste samoniklog bilja mogu na temelju svog sastava biti vrlo kvalitetno povrće.

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Priručnik za sigurno rukovanje i primjenu sredstava za zaštitu bilja radi provedbe izobrazbe profesionalnih korisnika, distributera i savjetnika za stjecanje odgovarajućeg znanja o sigurnom rukovanju s pesticidima i pravilnoj primjeni pesticida, sukladno Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) i Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN 142/2012).

Uz pogodna fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla, optimalne ekološke uvjete za uzgoj bresaka i nektarina određuju nadmorska visina, položaj, ekspozicija i nagib terena, te najznačajniji klimatski čimbenici (svjetlost, temperatura, voda, vlažnost zraka i vjetar). Vrlo važan dio tehnoloških i agrotehničkih mjera u suvremenim nasadima je kontrola brojnih štetočinja bresaka i nektarina.

Pepelnica (oidium, lug, metljika, bijela maća), bolest unesena iz Sjeverne Amerike pri je 160 godina, po važnosti i opasnosti za vinovu lozu odmah je uz plamenjaču. Na toplijim položajima i vinogradima zasađenim osjetljivijim sortama, zatim u sušnim godinama, pepelnica može biti znatno opasnija od plamenjače. Zaštita se redovito kombinira sa zaštitom protiv plamenjače, iako u pravilu, prava opasnost od pepelnice dolazi kada više nema ozbiljnije prijetnje od plamenjače.

Poštovani čitatelji, profesionalni proizvođači i hobisti! Nadamo se da ste sretno i uspješno započeli novu 2024. godinu i tvrtka Morpho Agro od srca Vam želi da nam tom putu i ostanete. Tvrtka Morpho Agro postoji na...

Pretplatnik u stanu primjećuje sitne crne mušice prozirnih krila, a dolaze od raznog ukrasnog bilja koje drži u stanu (fikus, božićna zvijezda, razne vrste dracene i sl.). Namnožile su se u velikom broju i...

S globalnim klimatskim promjenama čije neželjene posljedice sve više primjećujemo od početka novog tisućljeća, u vinogradima bilježimo pojačanu štetnost tri osnovne kategorije nametnika: pepelnice grožđa (Uncinula/Erysiphe necator), lozinih grinja šiškarica (Calepitrimerus i Eryophies), te infektivnih žutica ili fitoplazmi.

Ukrasne ruže (Rosa spp.) su neizostavne biljke u gotovo svakoj okućnici kod nas, a kao malo koja vrsta hortikulturnog bilja mogu biti napadnute tako velikim brojem štetnih organizama da mnogi vlasnici ako ne planiraju...

Na pitanje pretplatnika iz okolice Aljmaša čime prskati vinograd nakon pojave pepelnice u zadnjim zaštitama, odgovara naš stručni suradnik, mr. sc. Milorad Šubić.

Stranice u tiskanom izdanju: 69 - 71 Globalnom promjenom klime mjesečne temperature zraka rastu za 1° do 5°C u odnosu na višegodišnje prosjeke, a prosječna vlažnost zraka je tijekom najtoplijeg ljetnog razdoblja porasla s očekivanih 60-65...

Iako Hrvatska ima velike potencijale za proizvodnju povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima (plastenicima, staklenicima), prema službenim podacima sredinom prvog desetljeća u novom mileniju povrće se za tržište u svježem stanju uzgajalo na nešto više od 470 ha. Budući da se uzgoj u stabilnim plastenicima i staklenicima ponavlja iz godine u godinu, u takvom se uzgoju javljaju specifični štetni organizmi prilagođeni povišenim temperaturama i vlažnosti zraka - uzročnici biljnih bolesti, te štetni organizmi životinjskog podrijetla. Pojedinih sezona njihova pojava može potpuno onemogućiti uspješan uzgoj povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima. Važno ih je na vrijeme prepoznati i poduzeti dovoljno učinkovite kemijske ili biološke mjere zaštite.

Na upit pretplatnika koji ima velikih problema sa zakorovljenim travnjakom, te nezna o kojem je korovu riječ i kako ga suzbiti , odgovara prof. dr. sc. Zvonimir Ostojić sa Zavoda za herbologiju, Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Koji herbicid koristiti prije, a koji nakon nicanja češnjaka, pita pretplatnik i navodi da mu najveće teškoće stvara pirika. Odgovara naš stručni suradnik prof. dr. sc. Zvonimir Ostojić.

U Opatiji se početkom veljače održao Seminar biljne zaštite koji okuplja najveći broj stručnjaka iz područja fitomedicine, ali i proizvođače i sve one koji žele čuti novosti iz ovog područja agronomije koje se susreće...