Zaštita bilja

Koji herbicid koristiti prije, a koji nakon nicanja češnjaka, pita pretplatnik i navodi da mu najveće teškoće stvara pirika. Odgovara naš stručni suradnik prof. dr. sc. Zvonimir Ostojić.

Pojam agrumi koristi se kao skupni naziv za sve voćne vrste iz roda Citrus, pa se često ova skupina voća zbog latinskog naziva roda naziva još i citrusima. Od poznatih vrsta tu spadaju slatka i gorka naranča, mandarina, limun, četrun, grejpfrut, limeta i čadek. Također postoji veliki broj križanaca ili hibrida između ovih vrsta, kao Orandžine, Tandžerine, Klementine i druge.

Glifosat je neselektivni herbicid za primjenu nakon nicanja korova (post-emergence). Ima široki spektar djelovanja i aktivna je tvar mnogih komercijalnih pripravaka herbicida.

Prošle smo godine ponovno zabilježili natprosječno toplo razdoblje rujan - listopad - studeni s neuobičajenom “zakašnjelom” pojavom nekih štetnika, pa smatramo da je prezimljujući potencijal biljnih bolesti i štetnika u vinogradarstvu ponovno značajan. Stoga već u prvim mjerama usmjerene kemijske zaštite pozornost vinogradara mora biti usmjerena na neželjene životinjske organizme: štitaste uši, lozine grinje (akarinoza i erinoza), vinogradarske pipe i štetne gusjenice (grba korak, lozin pupar i sovice).

„Iz zdravog i kvalitetnog tla rastu zdrave i kvalitetne biljke“ rečenica je koju često spominjemo u našim člancima i na svim predavanjima koja držimo. Uistinu je važno na koji način gospodarite tlom i kako...

U integriranoj se proizvodnji nastoji poticati biološka raznolikost, a za razliku od ekološke proizvodnje dopušteno je korištenje pripravaka kemijskog podrijetla, ali samo onih za koje je dokazano da nemaju negativan utjecaj na prirodno prisutne korisne organizme – prirodne neprijatelje štetnih organizama.

Kraj zime prije samog početka vegetacije (potkraj veljače i početkom ožujka) vrlo je važno razdoblje za suzbijanje nekih bolesti na voćkama i vinovoj lozi, pa mjere zaštite i suzbijanja tih bolesti u ovom razdoblju treba shvatiti ozbiljno i obvezno ih provesti dok je još vrijeme za to.

Uzročnici fitoplazmi u vinovoj lozi taksonomski su svrstani u bakterije. To znači da ne sporuliraju na standardan način, jer se nalaze u provodnim snopovima (floem). Također i uzročnici eske (uglavnom gljivice) kad penetriraju u...

Svibanj je bio jako kišovit, a temperature nešto niže od uobičajenih svibanjskih. U takvim uvjetima upozoravamo na opasnost od vrlo rane pojave krumpirove plijesni ili plamenjače (Phytophthora infestans) kao primjerice 2019. i 2014., osobito...

Proizvođači krumpira ove jeseni dojavljuju štete na gomoljima tipične za vruće i suhe proizvodne sezone, a među njima su najčešće uzročnici krastavosti i suhe truleži gomolja.

Uz pogodna fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla, optimalne ekološke uvjete za uzgoj bresaka i nektarina određuju nadmorska visina, položaj, ekspozicija i nagib terena, te najznačajniji klimatski čimbenici (svjetlost, temperatura, voda, vlažnost zraka i vjetar). Vrlo važan dio tehnoloških i agrotehničkih mjera u suvremenim nasadima je kontrola brojnih štetočinja bresaka i nektarina.

Zadnjih godina u Hrvatskoj se počinje s intenzivnijim uzgojem borovnica i brusnica, pogotovo u području Gorskog kotara i u okolici Zagreba, ali i drugim dijelovima Hrvatske gdje postoje povoljniji uvjeti za uzgoj ove vrlo korisne voćne vrste. Kao i na drugim kultiviranim biljkama tako se i na borovnicama javlja veliki broj bolesti, a u našim agroekološkim uvjetima najvažnije su: palež cvjetova ili siva plijesan, rak stabljike, antraknoza plodova, pjegavost lišća, hrđa, crvenilo lišća, trulež korijena i dr.

Korovi u praksi mogu biti vrlo važan izvor zaraze različitim uzročnicima biljnih bolesti, jer su domaćini velikog broja biljnih bolesti, koje na njima mogu parazitirati, prezimljavati i širiti se dalje s njih na kultivirane biljke, uzrokujući opasne zaraze.

Herbicidni pripravci za suzbijanje korova u soji i suncokretu

U prošlom broju Gospodarskog lista, najavili smo mogućnost pojave i potrebu suzbijanja jesenskih štetnika uljane repice, što se potvrdilo dojavama proizvođača, koji su uočili u svojim usjevima pojavu štetnih gusjenica.

Prilikom rezidbe mogu se na vanjskim i unutarnjim dijelovima rozgve i trsova vinove loze uočiti promjene koje u nekim slučajevima mogu upućivati na razvoj opasnih bolesti, odnosno zarazu s nekim uzročnicima biljnih bolesti. Koje bolesti se mogu uočiti prilikom rezidbe na vanjskim i unutarnjim dijelovima rozgve i trsova?