Pravovremeno suzbijanje plamenjače krumpira

Svibanj je bio jako kišovit, a temperature nešto niže od uobičajenih svibanjskih. U takvim uvjetima upozoravamo na opasnost od vrlo rane pojave krumpirove plijesni ili plamenjače (Phytophthora infestans) kao primjerice 2019. i 2014., osobito na poljima s osjetljivom ranom sortom (npr. riviera, adora, sunita, colomba i slično) ili na poljima s “farmerskim” dvogodišnjim sjemenom (npr. bellarosa).

Uvjeti sadnje krumpira u 2023. u većem su dijelu naše zemlje bili otežani: vrlo rano je krumpir moguće bilo posaditi već početkom zadnje dekade mjeseca ožujka (npr. u danima 20.3.-24.3. zbog stanja vlažnosti i temperature tla). Naknadno su na svim mjernim mjestima od 25.3.-27.3. padale značajne oborine (u količinama > 40-ak mm). Početak travnja su obilježili jaki sjeverni vjetar i hladnoće (u danima 5.4.-11.4. smo bilježili 4 jutarnja mraza). Naknadno su ponovno u danima 13.4.-18.4. kiše padale gotovo svakodnevno (u ukupnim količinama >40-ak mm). Budući da je mjesec travanj o.g. bio nešto hladniji od očekivanog prosjeka, rano posađeni usjevi krumpira (npr. u danima 21.3. i 22.3.) započeli su s nicanjem tek mjesec dana kasnije: od 20.4. 2023. npr. zabilježeno kod ranijih sorti (riviera, sunita, primabelle).

Tržnim proizvođačima konzumnog krumpira u sezoni loših vremenskih utjecaja preporučujemo redovito kontrolirati zdravstveno stanje usjeva, tražiti moguće prve simptome krumpirove plijesni ili plamenjače (Phytophthora infestans) i poduzeti prve mjerezaštite na ranijim sortama koje svojom cimom zatvaraju redove.

Simptomi se pojavljuju ovisno o vremenskim prilikama, osjetljivosti i dužini razvoja sorte krumpira, položaju oranice, bujnosti usjeva i izvoru primarnih zaraza. U pravilu su početni znakovi javljaju na listovima donjeg dijela cime kao žućkaste ili tamno-zelene (vodenaste) pjege uz rub plojke. Ako je bolest prenesena vjetrom sa susjednih parcela prve se pjege mogu pojaviti na vršnom dijelu cime. U povoljnim se uvjetima plamenjača vrlo brzo širi s donjih na gornje listove, a istovremeno s prvozaraženih biljaka na susjedne. Dovoljno je desetak do dvadesetak dana da nezaštićeni usjevi od prve pojave bolesti potpuno stradaju.

Plamenjača napada i gomolje

Osim sjemenskim materijalom, izvor zaraze može potjecati od odbačenih i zaraženih gomolja iz prethodnog usjeva ili s odbačenih hrpa gomolja na smetlištima, uz poljske putove ili rubove oranica. Za vlažnog vremena niču kratki izdanci cime koji predstavljaju primarni izvor zaraze, a sekundarno se plamenjača brzo proširi i uzrokuje propast cime. Malobrojne primarne izvore zaraze plamenjače često u usjevu ne opažamo, jer ih ostale biljke “pokriju”. Samo jedno žarište (jedan zaraženi gomolj) može u vrlo povoljnim uvjetima uzrokovati infekciju na više desetina hektara.

Bez dovoljno kiše i zadržavanja vode (ili rose) na osjetljivom tkivu nema uvjeta za primarne i sekundarne zaraze. Za infekcije krumpirišta plamenjačom je neophodna visoka relativna vlažnost tijekom noći (90-95 %), vlaženje cime mora trajati barem 10 sati uz široki raspon temperatura od 6° do 27°C. Kod uzročnika plamenjače krumpira poznata je spolna oplodnja kojom nastaju zimske oospore. One su bitne za prezimljenje uzročnika bolesti u tlu na ostacima zaraženih organa krumpira. Sve do kraja 1970-ih godina spolni način vrste Phytophthora infestans bio je poznat samo u Meksiku i Peruu, a tih je godina u Europu unesen novi tip bolesti (A2), uz mnogobrojne negativne posljedice u prognozi i suzbijanju.

Pravovremeno suzbijanje plamenjače (Phytophthora) u područjima s čestim uzgojem krumpira, imperativ je radi uspjeha cjelokupnog programa zaštite. Projektom istraživanja osjetljivosti plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) na fungicide tijekom 2018. i 2019. godine u našoj je zemlji također potvrđena rezistentnost i slabija osjetljivost uzročnika bolesti na metalaksil-M iz skupine fenil-amida. (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede).

Broj pripravaka nakon povlačenja s tržišta mankozeba od 2022. sezone je značajno smanjen, a iskustva usmjerenog suzbijanja uz primjenu prognoznih modela dokazuju da svega 4-5 aplikacija fungicida protiv plamenjače daju zadovoljavajuće rezultate u našim područjima intenzivnog uzgoja krumpira (kasne sorte za skladištenje).

Koji čimbenici utječu na djelotvornost pesticida?

Veliki broj čimbenika utječe na djelotvornost pesticida, pri čemu poljoprivrednik na neke ima značajan utjecaj (npr. izbor sorata, poštivanje preporučenog plodoreda, uravnotežena gnojidba, izbor pesticida, poštivanje optimalnih rokova suzbijanja, primjena određene doze ili količine pripravaka, kvaliteta aplikacije). U višegodišnjem radu županijske Prognozne službe za zaštitu bilja iz Čakovca (1997.-2022.) postoje podaci iz poljskih mikro-pokusa o biološkoj djelotvornosti različitih fungicidnih skupina i djelatnih tvari na bolesti cime krumpira (plamenjača i koncentrična pjegavost). Isti se koriste za edukaciju proizvođača krumpira i kreiranje godišnjih programa usmjerene zaštite krumpira od uzročnika bolesti.

Tablica 1. Popis nekih registriranih djelatnih tvari i trgovačkih pripravaka (fungicida) za suzbijanje plamenjače krumpira (Phytophthora inferstans) u našoj zemlji, kojima je u Međimurju potvrđena bolja učinkovitost (redoslijed po abecedom redu djelatnih tvari)

Velika količina oborina u prvih mjesec dana nakon nicanja krumpira (>100 mm) uvijek pogoduje primarnom (početnom) razvoju najopasnije bolesti cime: krumpirove plijesni ili plamenjače (Phytophthora) (slike 1 i 2). Prve simptome valja tražiti na ranim sortama bujnije cime (npr. riviera, adora, colomba, bellarosa i sl.), pri čestom uzgoju krumpira uz riječne doline. Odbačeni prošlogodišnji gomolji u ili uz polje (slika 3) ili stajaća oborinska voda u poljskim depresijama mogu značajno pogodovati ili otežati suzbijanju ove bolesti (snimio M.Šubić)