U drugoj dekadi svibnja o.g. na mnogim lokalitetima naše zemlje zabilježene su iznadprosječne količine oborina. Samo kroz tjedan dana sredinom svibnja količina kiše je barem trostruko ili višestruko prelazila očekivane mjesečne prosjeke (npr. u SZ dijelovima naše zemlje umjesto mjesečnog svibanjskog prosjeka 73,7 mm u spomenutom je razdoblju zabilježeno čak 198,8 mm).
Temperature zraka su tada bile nešto niže od očekivanog prosjeka, ali od početka zadnje svibanjske dekade njihove vrijednosti rastu >24°C. Pritom su mnoge poljoprivredne površine bile zasićene vlagom, odnosno na nekim mjestima za usjeve u najgorem stanju: duže ili kraće razdoblje poplavljene vodom. Poznato je da u vlažnom, sparnom i naknadno toplijem vremenskom razdoblju možemo očekivati jaču pojavu uzročnika biljnih bolesti. Ako su biljke rajčice, krastavaca, lubenice i tikve bile određeno vrijeme poplavljene vodom, tada je moguća pojava različitih uzročnika bolesti na korijenu i korijenovu vratu. Naknadno, nadzemne organe (lišće, stabljike, plodove) mogu uništiti multi-cikličke bolesti iz skupine plamenjača, pepelnica, pjegavosti i “antraknoza”.
Tablica 1. Najčešći uzročnici bolesti podzemnih i nadzemnih organa rajčice, krastavca, lubenice i tikve
Biljna vrsta Bolesti korijena Bolesti nadzemnih organa Rajčica Sclerotinia, Didymella, Pyrenocheta, Phytophthora, Verticillium, Fusarium Phytophthora, Botrytis, Alternaria, Septoria, Fulvia, Leveillula Krastavci (veliki, kornišoni) Fusarium, Verticillium, Phomopsis, Sclerotinia Pseudoperonospora, Erysiphe, Colletotrichum Lubenica Fusarium, Sclerotinia Colletotrichum Tikve Fusarium, Sclerotinia Erysiphe, Cladosporium
Kako prepoznati znakove bolesti?
Nekroza ili odumiranje korijena, zastoj u rastu, žućenje listova, propadanja mladih biljaka, venuće prije dozrijevanja plodova ili sušenje cijelih biljaka često srećemo kod biljaka koje imaju napadnut korijen ili korijenov vrat (npr. Fusarium, Sclerotinia, Verticillium). Pojava i razvoj različitih pjega ili lezija (na lišću, stabljikama ili plodovima), različitog oblika i veličine, žute ili tamne boje, čija brojnost na nezaštićenim biljkama brzo raste posljedica su razvoja uzročnika plamenjača i pjegavosti ili “antraknoza” (Phytophthora, Pseudoperonospora, Alternaria, Colletotrichum).
U zaštićenim prostorima zbog povećane vlažnosti zraka, manje svjetlosti, oštećenja biljaka (otvorene rane) često pronalazimo sivu plijesan (Botrytis). Ova bolest napada oštećene stabljike, plodove, cvjetne organe i lišće. Pojava pepeljasto-bijele prevlake na gornjoj strani lišća posljedica je pojave pepelnica (Erysiphe, Sphaerotheca, Leveillula).
U Tablici 1. su navedeni neki od češćih uzročnika (pseudo)gljivičnih bolesti rajčice, krastavca, lubenica i tikvi. Pored njih, na navedenim povrtnim vrstama je moguća pojava i razvoj nekih bakterijskih poremećaja (Pseudomonas, Xanthomonas) ili virusnih bolesti (TSWV, CMV).
Osim meteoroloških uvjeta, osjetljivost (otpornost) sorti ili hibrida povrća značajno utječe na pojavu i razvoj uzročnika bolesti. Važno je na vrijeme uočiti prve neželjene promjene od uzročnika bolesti, prepoznati uzročnika bolesti (dijagnoza), maknuti prve oboljele biljke ili oboljele organe iz usjeva te poduzimati pravovremene i preventivne mjere zaštite.
Budući da je broj dopuštenih kemijskih sredstva za zaštitu bilja u ekološkoj proizvodnji povrća jako ograničen ili zabranjen (npr. mogu se primijeniti neki bakarni i sumporni fungicidi), razvoj bolesti nastojimo spriječiti preventivnim aplikacijama dopuštenim mikrobiološkim pripravcima, tvarima biljnog (botaničkog) podrijetla, tvarima tradicionalne primjene i ostalim tvarima dopuštenim u ekološkoj proizvodnji (vidi Tablicu 2.).
Postoje brojna pozitivna iskustva kontrole i suzbijanja uzročnika biljnih bolesti u našoj zemlji pri ekološkom uzgoju hortikulturnog bilja primjenom različitih mikrobioloških sredstva (Bacillus amyloliquefaciens, Bacillus subtilis, Pythium oligandrum) (Serenade ASO, Taegro WP, Sonata SC, Polyversum WP) (vidi Tablicu 3.), kalijevog-bikarbonata (Armicarb, Vitisan), različitih botaničkih ili biljnih pripravka (npr. Equisetum Plus, BioProtektor), sumporasto-kisele glinice (MycoSin) i kalijevog vodenog staklo (Pottassol).
Većinom su djelotvorni preventivno, višekratnom primjenom prije prve pojave simptoma ili znakova biljnih bolesti. Postoje specijalizirane tvrtke koje na hrvatsko tržište stavljaju proizvode za zaštitu bilja u ekološkoj proizvodnji, npr. “Pro-eco” (www.proeco.hr), “Andermatt – Bioinput” (www.bioinput.hr), “Fito-eko” (www.fito-eko.hr) ili u svojem programu nude proizvode dopuštene u ekološkoj proizvodnji, npr. “Agrimatco” (www.agrimatco.hr), “Stockton” (www.stocktonhrvatska.com), “Zeleni hit” (www.zeleni-vrt.hr) i druge.
Tablica 2. Neka sredstva za zaštitu bilja dopuštena za primjenu u ekološkoj proizvodnji povrća
Skupina Pripravci Neželjeni organizam Fungicidni učinak Tvari tradicionalne primjene dopuštene u ekološkoj proizvodnji Neoram WG, Cupra SC plamenjača, bakterioze Chromosul, Kumulus, Microthiol, Sulgran pepelnice Tvari biljnog podrijetla Equisetum Plus, BioProtektor pepelnice Mikrobiološki pripravci Serenade ASO, Taegro, Sonata, Polyversum fuzarijsko venuće, siva plijesan, pepelnica, bakterijska pjegavost Ostale tvari dozvoljene u ekološkoj proizvodnji Armicarb, Vitisan siva plijesan, pepelnica, “antraknoza” Pottassol siva plijesan, pepelnica
Tablica 3. Biološki fungicidi (mikrobiološki pripravci) registrirani u našoj zemlji za suzbijanje uzročnika bolesti u ekološkoj proizvodnji povrća (prema upitu za povrtne vrste: rajčica, krastavci, lubenice, tikvice)
Naziv pripravka (mikroorganizam) Vrste povrća (K=karenca) Uzročnik bolesti (primjena) Serenade ASO SC (Bacillus amyloliquefaciens) rajčica, krastavac, lubenica, tikvice (*K=NP) siva plijesan, bakterijska pjegavost, fuzarijsko venuće (4-8 lit/ha prskanjem, 10 lit/ha zalijevanjem) Taegro WP (Bacillus amyloliquefaciens) rajčica, krastavac, lubenica, tikvice (K=1) pepelnica, koncentrična pjegavost (0,185-0,37 kg/ha) Sonata SC (Bacillus pumilus) rajčica, krastavac, lubenica, tikvice (K=1) pepelnice (5-10 lit/ha) Polyversum WP (Pythium oligandrum) rajčica, krastavac, tikvice (*K=NP) siva plijesan, bijela trulež (0,1-0,3 kg/ha)
Pripravci za suzbijanje bolesti korijena se primjenjuju zalijevanjem ili kroz sustav “kap po kap” (npr. registraciju za tu namjenu u našoj zemlji ima pripravak Serenade ASO)! Ostali pripravci navedeni u Tablicama 2. i 3. primjenjuju se folijarnim prskanjem biljaka. Bolji rezultati pri suzbijanju uzročnika bolesti na osjetljivim biljnim vrstama i sortama u hortikulturi (povrćarstvo) dobiveni su skraćenim razmacima aplikacije.
Slike 1, 2, 3 i 4: Veliki je broj različitih uzročnika bolesti koje prijete povrću nakon obilnih svibanjskih kiša. Plavljeni tereni su dodatno ugroženi patogenim mikroorganizmima koji oštećuju korijen, pa se naknadno javlja venuće i sušenje (slika 1, na primjeru rajčice početak bolesti). Važno je na vrijeme uočiti i maknuti (odstraniti iz usjeva) zaražene prve organe: plamenjača na listu rajčice (Phytophthora, slika 2), siva plijesan (Botrytis – slika 3) na prvim plodovima ili pojava (“žarište”) koncentrične pjegavosti (Alternaria – slika 4) Snimio M.Šubić
