Neke od tih bolesti (pr. kovrčavost lišća breskve, šupljikavost lišća koštičavih voćaka, paunovo oko na maslini, crna pjegavost na vinovoj lozi, krastavost plodova jabuke i dr.) uspješno se suzbijaju i drže pod nadzorom jedino preventivnim mjerama koje moramo obaviti upravo sada potkraj zime, puno prije pojave njihovih simptoma u vegetaciji. Stoga na zaštitne mjere u ovom razdoblju treba obratiti veliku pažnju, jer samo suzbijanjem prezimljujućih oblika uzročnika ovih opasnih bolesti, odnosno njihova početnoga infekcijskog inokuluma, značajno umanjujemo kasniji intenzititet i razvoj bolesti, a time i velike štete zbog njihove pojave. Kako je opće poznato, glavna preventivna mjera zaštite potkraj zime, prije početka vegetacije, koja se uvijek preporučuje u zaštiti od bolesti većine voćnih vrsta je tzv. plavo prskanje nekim od bakrenih ili bakrenomineralnih fungicida (pr. bordoška juha, crveno ulje EC, plavo ulje SC, Champion WP, Champ formula 2FL, Cuprablau Z WP, Nordox WG i dr.), i to u dvaput većoj koncentraciji od one koja se navodi za tretiranja u vrijeme vegetacije. Koje su dakle najvažnije bolesti koje bi obvezno trebali suzbijati u ovom razdoblju, kako ih prepoznati i kako ih suzbijati? U našim agroekološkim uvjetima najvaćnije su: crna pjegavost ili fomopisis na vinovoj lozi, paunovo oko na maslinama, kovrčavost lišća breskve, šupljikavost lišća koštičavih voćaka, bakterijski rak koštičavih voćaka, krastavost plodova jabuke i kruške i rak jabuke i kruške.
Crna pjegavost ili fomopsis na vinovoj lozi
Kad je riječ o vinovoj lozi, u ovom razdoblju trebalo bi provoditi dio zaštite protiv crne pjegavosti. Crna pjegavost, ili kako se češće naziva fomopsis vrlo je opasna bolest vinove loze, a uzročnik je patogena gljivica Phomopsis viticola. U literaturi se bolest još spominje pod nazivom eskorioza, iako se pod tim nazivom ponekad podrazumijevaju i neke druge bolesti vinove loze. Bolest i patogena gljiva opisane su prije više od 150 godina, ali danas u suvremenom uzgoju vinove loze bolest postaje sve opasnijom, pa se često naziva bolešću visokog standarda vinove loze. Fomopsis je postao problem nakon smanjene uporabe fungicida na bazi bakra i sumpora, koji su se prije jako puno koristili, a postrano su fungicidno djelovali i na ovu patogenu gljivicu. Neke sorte vinove loze vrlo su osjetljive na ovu bolest, osobito stolne sorte kao Kardinal i Afus-Ali, ali i neke vinske sorte kao Rizvanac, Frankovka, Graševina, Žilavka, Moslavac, Rajnski rizling, Malvazija i druge. Simptomi se u tijeku vegetacije najbolje uočavaju na mladicama, i to na bazalnim internodijima (najčešće drugom i trećem), u obliku izduženih tamnih lezija ili pjega, koje zbog razvoja bolesti pucaju i poprimaju izgled malih rak-ranica. U zimsko vrijeme simptomi se na već odrvenjenoj rozgvi očituju izbjeljivanjem vanjskog dijela ili kore rozgve. Iz takve rozgve u proljeće izbijaju crna plodna tijela ili piknidi (po kojima je bolest i dobila ime crna pjegavost), a u kojima nastaju konidije koje se nazivaju piknospore ili spermacije.
Paunovo oko na maslinama
U sredozemnom dijelu naše zemlje na maslinama se javlja nekoliko bolesti, od kojih su najvažnije gljivične, kao patula plodova (Sphaeropsis dalmatica), sušenje ili venuće masline (Verticillium dahliae), gljive čađavice (Capnodium spp., Alternaria spp. Dr.) i dr. Uz gljivične bolesti veliku važnost ima i jedna bakterioza ili rak masline (Pseudomonas syringae pv. Savastanoi). Međutim, najraširenija bolest koja se javlja u našim maslinicima je svima poznata pod nazivom paunovo oko. Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleaginum, a poznata je i pod latinskim nazivom Spilocaea oleaginea. Raširena je u svim krajevima u svijetu gdje se uzgaja maslina, a kod nas je najraširenija po dalmatinskim otocima Korčuli, Šolti i Braču.
Kovrčavost lišća breskve
Ova najvažnija i najčešća bolest na breskvama vrlo lako se prepoznaje po hipertrofiranom ili zadebljalom lišću, koje se kovrča i poslije poprima crvenkastu boju, zbog razgradnje klorofila. Ovakvi tipični simptomi pojavljuju se već u rano proljeće, ali kad ih primijetimo već je nažalost kasno za uspješnu zaštitu. Stoga breskvu moramo štiti na vrijeme od ove opasne bolesti, koja je gotovo uvijek prisutna u nasadima ove voćne vrste. Ako se bolest javi u jačem intezitetu dolazi do potpunog opadanja lišća ili defolijacije, što znatno icrpljuje biljku. To se izravno odražava na rodnost i vitalnost biljke. Zbog gubitka lišća, biljka nastoji obnoviti lisnu masu, trošeći zbog toga velike količine hranjiva da ponovno prolista, pa se time stvara puno manje cvjetnih, odnosno rodnih pupova. Često se događa da mladi izboji nakon ovakve obnove ne uspiju do zime dozrijeti, pa se smrznu i odumiru.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNovo pčelinje leglo
Sljedeći članakRezidba krušaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.