Vrtovi su prekriveni slojem snijega. Zakašnjela zimska hladnoća pomoći će da snježni pokrivač dulje potraje. Još ćemo neko vrijeme pričekati s radovima u vrtu. A što je s biljkama u kući?

Biljke koje cvatu zimi

Sobne se biljke mogu podijeliti na dvije skupine: na one kojima je zima vrhunac sezone, i one koje zimi imaju razdoblje odmora, iako to mirovanje ne mora biti vidljivo kao mirovanje listopadnoga vanjskog bilja. Prvoj skupini pripadaju biljke koje cvatu zimi, poput azaleje, ciklame, božićne zvijezde i božićnog kaktusa. Njima se pridružuju i sobni jaglaci, koji su nekad bili biljke ranog proljeća, a danas im se sezona cvatnje protegnula od kasne jeseni do svibnja.

Mahom su to lončanice koje vole prohladne prostorije, i za koje grijana soba nije najbolji izbor. Zato im uvijek potražimo hladnije mjesto: između dvaju prozorskih krila, ili uz prozor (ali ne iznad radijatora), gdje je temperatura nekoliko stupnjeva niža. Odgovaraju im svijetla predsoblja, hodnici i spavaće sobe u kućama gdje se te prostorije slabo griju i osjetno su hladnije od ostatka stana.

Dok cvatu, te biljke trebaju posebnu njegu: ne smije ih se zaboraviti zaliti, ne vole premještanje, treba im osigurati vlažan zrak, a poželjno je i prihranjivanje. Kako prolazi cvatnja, mijenja se i režim njege: treba prestati s prihranjivanjem i postupno smanjiti zalijevanje. One koje ste zbog lijepog cvijeta unijeli u dnevne sobe možete nakon cvatnje premjestiti u neku za njih prikladniju prostoriju.

Ciklamu treba sve manje zalijevati i tako je postupno zasušiti, dok joj lišće ne povene, a tada je ostavite neko vrijeme da miruje. Jaglac u toploj prostoriji može brzo početi propadati, ili prestati oblikovati cvjetove. Tada ga iznesite na hladno i svijetlo mjesto, čak i van, na zaklonjenu prozorsku dasku. Tu će se oporaviti, možda dovoljno za još jednu rundu cvjetanja kasnije u proljeće.

Biljke koje vole toplo

Sobne biljke porijeklom iz tropskih krajeva zimi vole toplinu zagrijanih prostorija. Njihovo razdoblje mirovanja svodi se na sporiji rast, obustavljenu cvatnju. Zato već od jeseni prekidamo s prihranjivanjem i smanjujemo zalijevanje. Ali oprez: iako zimi traže manje vode nego u proljeće i ljeti, to ipak ovisi o tome u koliko toploj prostoriji se nalaze.

Razdoblje zimske hladnoće za njih može biti opasno. Prva je opasnost suhoća zraka, a da je zimi zrak suši osjećamo na vlastitoj koži. Lončanice porijeklom iz tropa ne vole, a neke su izrazito osjetljive na suhi zrak. Pokušajte povećati vlagu zraka: povremenim prskanjem, grupiranjem, stavljanjem pod posude vlažnih oblutaka…

Druga opasnost je hladnoća sama. Biljke koje stoje blizu prozora izložene su za hladnih dana nižim temperaturama nego inače. Prozorsko staklo slab je toplinski izolator i zrak uz njega uvijek je hladniji nego u sredini sobe, a za vrlo hladnih dana razlika može biti desetak stupnjeva. Ako temperatura mikroprostora u kojem se nalaze padne ispod 15° C, toploljubive biljke mogu ovjesiti ili izgubiti lišće, pa i uvenuti. Zato je bolje odmaknuti ih od prozora, i pod cijenu slabijeg osvjetljenja.

Zimi su biljke osjetljivije i na propuh. Bolje rečeno: zimi, kad je vani jako hladno, val vanjskog zraka koji ulazi u prostoriju znatno je hladniji od sobnog zraka, i može prouzročiti šok kod biljaka koje su se aklimatizirale na temperaturu grijane sobe. Zato lončanice držite podalje od onih prozora koje redovito otvarate radi prozračivanja.

Pojačano grijanje također može naškoditi sobnim biljkama za ovih hladnih dana. Što su vanjske temperature niže, grijanje mora raditi više da bi se održala ista temperatura prostorije. To znači da je prostor u blizini peći topliji nego inače, čak i ako je ostatak prostorije nešto hladniji. Zato biljke treba skloniti podalje od peći, posebno od radijatora iznad kojih se uzdiže struja toplog i suhog zraka.

Biljke u podrumu

U podrum, garažu ili na stubište smjestili smo biljke koje traže niske zimske temperature, ali ne mogu prezimjeti na otvorenom. To su velike lončanice poput palmi, limuna i oleandera, i one manje kao pelargonije i fuksije, kaktusi i sukulenti. Povremeno ih treba pregledati i očistiti od  možebitnih nakupina ušiju, skinuti suho lišće i zaostale cvjetove.

Tijekom zime zalijevamo ih malo, a koliko malo, ovisi o tome koliko je hladno mjesto na kojem borave. Među biljkama spremljenim na zimovanje, kaktusi su iznimno osjetljivi na višak vode tijekom mirovanja. U veljači, kad osjećamo da se bliži proljeće, skloni smo povećati količinu vode, što može dovesti do truljenja. U ovom slučaju zaista vrijedi da je bolje propustiti zalijevanje, nego zalijevati previše ili prečesto. Kaktusi i sukulenti, smješteni u hladnoj prostoriji, mogu nesmetano provesti tjedne između dvaju zalijevanja.

Ne treba zaboraviti da su biljke na zimovanju ostavljene u negrijanim prostorijama. Kad se vanjska temperatura spusti desetak stupnjeva ispod nule, provjerite temperaturu u prostoriji s biljem. Garaže i ostave s metalnim vanjskim vratima i staklenici prizidani s vanjske strane kućnog zida možda neće pružiti dovoljnu zaštitu od stvarno niskih zimskih temperatura. Donekle može pomoći zaklanjanje metalnih vrata debljim najlonom ili velikim komadima kartona. Ako se temperatura u prostoriji opasno spusti, razmislite o privremenom uključivanju prijenosne peći, tek toliko da zagrijete prostoriju iznad točke smrzavanja. Pazite, peć ne smije isijavati vrelinu prema biljkama.

Ako biljke pružaju tanušne bljedunjave izboje, izduljenih peteljki i neobojenog lišća, problem nije hladnoća već manjak svjetlosti,  možda udružen s previsokom temperaturom. Ne radi se o stvarno visokoj temperaturi, već o tome da je prostorija pretopla da bi biljke u njoj zaista mirovale. Tada one nastavljaju rasti, u neodgovarajućim uvjetima, što se na njima i vidi.

Možete li smanjiti temperaturu prostorije? Obično je to teško, ali pomaže odškrinuti podrumski ili garažni prozor dok je vani hladno. Oprez, da ne prijeđete iz krajnosti u krajnost i suviše rashladite prostoriju. Budite svjesni svih izvora topline u prostoriji, a to su dimnjak, rasvjetna tijela, škrinje za zamrzavanje i drugi uređaji koji ostaju uključeni. Isto tako, za toplih zima u podrumima i garažama ostaje toplo, i tu se ništa ne može učiniti.

Možete li poboljšati osvjetljenje? Najjednostavnije je ostaviti upaljeno svjetlo. No, obično su u tim prostorijama slabe žarulje, koje ne mogu bitno pomoći. Možete se odlučiti i donijeti dodatnu svjetiljku, možda s uklopnim satom. No, ponekad je dovoljno maknuti stvari koje se nalaze uz prozor, s unutarnje ili vanjske strane, ili oprati prozorsko staklo, da bi u prostoriju ulazilo znatno više svjetlosti.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje