Rod ljubica (Viola L.) sadrži i do 600 različitih vrsta koje su prirodno rasprostranjene diljem Sjeverne polutke. U Hrvatskoj su zastupljene 22 vrste od kojih je mirisava ljubica (V. odorata L.) jedna od prepoznatljivijih i cjenjenijih vrsta, poznata kao jestiva, ljekovita i dekorativna vrsta. Mirisava ljubica domaća je vrsta te se područje hrvatskog teritorija ubraja kao centralni dio njenog porijekla, no zbog uzgoja danas je raširena daleko izvan ovog područja.
Mirisava ljubica karakterističnog je izgleda cvijeta gdje su postrane latice okrenute prema dolje, to dovodi do prepoznatljivog izgleda cvijeta s dvije gornje i tri donje latice. Mirisava ljubica je zeljasta trajnica koja se može razmnožavati sjemenom, dijeljenjem busena i vriježama. Ova vrsta, između ostalog, razlikuje se i po tome što nema nadzemnu stabljiku koja nosi listove i cvjetove, već samo skraćenu, prizemnu stabljiku s rozetom listova te dugim i tankim vriježama. Kod mirisne ljubice listovi su često karakteristično krupni i okruglasti do blago bubrežasti po čemu se razlikuje od slične bijele ljubice.
Ova vrsta razvija dva tipa cvjetova: u rano proljeće razvijaju se krupni, klasični cvjetovi , najčešće tamno ljubičaste boje koje oprašuju kukci, a tijekom povoljnih uvjeta ljeti, sitni, zatvoreni, kratki, samooplodni cvjetovi. Zanimljivo je da sjemenke ove vrste na sebi nose privjesak bogat bjelančevinama i mastima, što je prilagodba na rasprostiranje mravima, koji onda sjemenke nose u mravinjake i tako pomažu širenju ove vrste.


Vrijednosti mirisave ljubice u ukrasnoj hortikulturi su mnogostruke
Ova vrsta posebno je zanimljiva jer cvate među prvima u godini, već krajem veljače te se zbog toga često svrstava među vjesnike proljeća. Ova je zeljasta trajnica koja stvara gusti pokrivač zbog toga posebno dekorativna krajem zime kada cvjetovi tvore potpuno obojene tepihe na tlu u raznim nijansama ljubičaste, ponekad bijele, crvenkaste ili ružičaste boje. I nakon cvatnje gusti sklop tamno zelenih listova stvoriti će pokrivač visine desetak centimetara, koji će ozeleniti sjenovite i polusjenovite kutke vrta i područja ispod stabala gdje ne može uspijevati mnogo drugih vrsta.
Izvrsno će uspijevati i u raznim posudama, u kombinaciji s ukrasnim travama i drugim trajnicama koje s razvojem kreću tek kasnije u sezoni. U većim skupinama itekako će doći do izražaja njen ugodan i opojan miris cijenjen od davnina. Iako se relativno lako i brzo širi ne predstavlja problem u vrtovima jer su njeni rizomi i vriježe na površini tla te se vrlo lako uklanja i kontrolira prilikom vegetativnog širenja. Ova vrsta podnosi razne tipove tla, i širok raspon pH vrijednosti, uspijevat će i na siromašnim, kamenitim tlima kao i na onima dubokim i humusnim.
Za razmnožavanje i presađivanje odaberu se snažni ovogodišnji postrani rizomi i vriježe krajem ljeta. Tada su već razvili dobro korijenje te ih se lako može odvojiti od matične biljke i posaditi na novo mjesto gdje će se tijekom svježijih i vlažnijih jesenskih mjeseci dobro primiti te cvasti već sljedećeg proljeća. Naravno, takve mlade biljke u slučaju sušnih perioda svakako treba zalijevati. Ukoliko želite snažniju i bujniju biljku, obilniju cvatnju te krupnije cvjetove dobro je prihraniti biljku tijekom proljeća s dušičnim ili uravnoteženim NPK gnojivom, te između kolovoza i listopada s gnojivom bogatim fosforom i kalijem. Kako vrsta ima brojne isprepletene stabljike na površini tla najbolje je prihraniti s tekućim gnojivom kako kruta gnojiva koja se zadržavaju na površini neko vrijeme ne bi oštetila nježnije dijelove površinskom visokom koncentracijom hranjiva.
Unatoč ljepoti, mirisu, jestivosti i ljekovitosti te svim ovim iznimno povoljnim značajkma za primjenu u hortikulturi, kod nas ne postoji potražnja za raznolikim kultivarima ove vrste koji se razvijaju i cijene u svijetu. Ne može se primijetiti niti namjerna sadnja ove vrste na javnim površinama, uzgoj kao lončanice, forsiranje za cvatnju u interijerima sredinom zime, ne koristi se više komercijalno niti kao vrsta za rez, već je njeno mjesto u vrtovima i kao dekoracije na stolu više slučajnog karaktera te su najčešće jedini vrtlari zaslužni za njezino širenje zapravo mravi.


Foto: Mihael Kušen
Izvor : Gospodarski kalendar 2026







