Iako se agrumima uglavnom smatraju vrste iz roda Citrus, pojmu agruma pridružuju se i neke srodne vrste voća iz roda Fortunella (kumkvat), kao i vrste iz roda Poncirus, koje služe kao podloge. U mediteranskom dijelu naše zemlje (posebno dolini Neretve) uzgaja se najviše mandarina, a nešto manje naranča i limun, dok ostale vrste agruma dolaze uglavnom samo kao ukrasne vrste. Mandarina je jedino voće kod nas kojeg proizvodimo dovoljno za naše potrebe, a i za izvoz. Kako je potrošnja ovog voća kod nas i u svijetu jako velika, tehnologija skladištenja i čuvanja vrlo je bitna. U ovisnosti o vrsti, plodovi agruma se čuvaju najčešće 1 – 3 mjeseca, na temperaturama od 3 do 5 °C. Od tzv. skladišnih bolesti (postharvest diseases) koje se javljaju tijekom ovog procesa najvažnije su sljedeće: zelena plijesan, plava plijesan, siva plijesan, gorka trulež i alternarijska ili crna trulež.
Zelena i plava plijesan plodova
Uzročnici ovih vrlo sličnih bolesti su dvije vrste fitopatogenih gljiva iz roda Penicillium. Kod obje bolesti prvi simptomi se javljaju u vidu vlažnih pjega na epidermi ili kori plodova. Kasnije se pojavljuju konidiofori s konidijama, zelene i plave boje u ovisnosti o vrsti gljivice. Spore gljivica zaraze plod putem rana na kori ploda. Rane na plodovima potjeću najčešće od uboda insekata (npr. mediteranske voćne muhe) ili od nekih mehaničkih ozljeda, zadobivenih još prije berbe ili za vrijeme same berbe. Simptomi bolesti dolaze do izražaja za vrijeme skladištenja i naglo se šire. To naročito vrijedi za plavu plijesan koja može zaraziti plodove i izravno, bez postojanja rana ili ozljeda, za razliku od zelene plijesni koja može inficirati plodove samo putem rana. Zaštita od bolesti se provodi neizravno još prije berbe i to prije svega suzbijanjem insekata koji oštećuju plodove agruma, kao što je to mediteranska voćna muha i dr. Nakon same berbe, a prije skladištenja, danas se koriste i tzv. toplinski tretmani s većim temperaturama, koji omogućuju dulje čuvanje i smanjuju pojavu ovih bolesti. Nekada se koristi i potapanje plodova u 4 %-tnu otopinu borne kiseline. Također se za suzbijanje ovih bolesti u nekim zemljama koriste fungicidi na bazi benomyla i tiabendazola i to odmah na početku skladištenja (u roku 24 sata nakon berbe)
Siva plijesan
Uzročnik je gljiva Botrytis cinerea, a ova bolest javlja se najviše na plodovima mandarine i limuna. Simptomi bolesti su u početku tamnosmeđe pjege, koje kasnije prekrije karakteristična micelična prevlaka gljivica sa sporama. Gljiva se javlja još prije berbe u fazi cvjetanja, ali i na plodovima koje zarazi putem rana i ozljeda. Također može zaraziti plodove i u skadištima izravnim probojem epiderme ili kore. Razvoju ove bolesti pogoduje velika vlaga u razdoblju hladnog čuvanja plodova u hladnjačama. Zaštita se provodi preventivno i to primjenom nekih botriticida u vrijeme cvatnje, zatim toplinskim tretmanima nakon berbe, kao i prozračivanjem skladišta tijekom čuvanja.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakInfluenca (gripa) u svinja – opasnost i za čovjeka
Sljedeći članakDivlji kesten – za umorne noge, proširene vene i hemoroide
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.