Za razliku od ostalog jagodastog voća drvenaste stabljike, koje raste kao grm, jagoda je višegodišnja zeljasta kultura na kojoj se zimsko prskanje ne provodi.
To je vrlo osjetljiva kultura podložna napadu, kako literarni podaci tvrde, više od 50 gljivičnih uzročnika bolesti, 3 bakterioze i više od 25 vrsta virusa i fitoplazmi, dok je broj štetnika mnogo manji. U grupi jagodastog voća jagoda zauzima najznačajnije mjesto. To je ujedno najranija voćka, dekorativnog izgleda, što joj osigurava dobru prođu na tržištu. Uzgaja se na vanjskim površinama i u zaštićenu prostoru. To je kultura koja se može saditi tijekom cijele godine, no najčešće se sadi od srpnja do sredine rujna. Kod uzgoja u polju vrlo dobro podnosi niske temperature zimi do -15 °C, a u zaštićenom prostoru se održava temperatura oko 2 °C. Vegetacijski ciklus jagoda koje se danas nalaze na našem tržištu počinje i završava u proljeće u istoj godini, uz iznimke kod nekih kasnijih sorata. Počinje s kretanjem vegetacije u ožujku, slijedi početak cvatnje sredinom travnja i berba u svibnju i lipnju.
Od bolesti koje se razvijaju na jagodama, najranije zaraze, uzrokuje siva pjegavost lista, čiji je uzročnik gljivica Mycosphaerella fragariae. Vrlo česti nazivi za ovu bolest su i obična pjegavost, bijela pjegavost, ptičje oko, okasta pjegavost ili samo lisna pjegavost, što je najtočnije. Najrasprostranjenija je i najopasnija bolest jagode.
Biljke su najosjetljivije na infekciju prilikom pojave prvih novih listića i kasno ljeti, prilikom intenzivnog rasta.
Lisna pjegavost je vrlo česta u hladnim i vlažnim proljetnim mjesecima na mladom lišću, a u jačem intenzitetu javlja se kod uzgoja jagoda na otvorenom. Vrlo brojni nazivi za ovu gljivičnu bolest rezultat su varijacija boje samih pjega. Boja pjega kod ove bolesti mijenja se ovisno od starosti inficiranih listova, kao i o klimatskim čimbenicima, temperaturi i vlazi.
Na mladom lišću pjege su smeđe boje, sive na listovima srednje starosti, a gotovo potpuno bijele na starijim listovima. Bez obzira na starost lista pjege su uvijek obrubljene karakterističnim ljubičastim prstenom nastalim zbog tvorbe antocijana, dok je sredina sive ili bijele boje.
U početku infekcije pjege su sitne, a s vremenom postanu veće. Veličina pjega uzrokovanih M. fragariae varira između 2-5 mm i često dolaze u skupinama. Kada zahvate veći dio lisne površine, takvi listovi odumiru, što je rjeđi slučaj kod ove lisne pjegavosti. Izgled i boja pjega, osim o starosti lišća, također variraju u odnosu na temperaturu i vlagu. U vrlo toplim i vlažnim krajevima pjege su smeđe boje i bez karakterističnog ljubičastog prstena, pa se ti simptomi mogu zamijeniti s drugim uzročnicima nešto rjeđih folijarnih bolesti, poput Gnomonia sp., Phomopsis sp., Colletotrichum sp. ili Septoria sp.
Osim na listovima simptomi nastali zbog infekcije s M. fragariae mogu se javiti na lisnim peteljkama, na dijelovima cvijeta, cvjetnim stapkama, cvjetnoj čaški i lapovima, ali ponekad i na plodovima, uzrokujući tada bolest poznatu pod nazivom crnilo sjemenki – black seed disease.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZašto je mali interes poljoprivrednika za IPARD program?
Sljedeći članakPaprika za ajvar
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.