“Nadam se da će se navedenim bespovratnim sredstvima nastaviti dodatno poticati poljoprivredna proizvodnja, što je u ovim kriznim vremenima iznimno bitno”, smatra župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić.Inače, ovogodišnjim proračunom za poljoprivredu je predviđeno više od 24 milijuna kuna, a u subvencioniranje poljoprivrede u posljednjih je nekoliko godina uloženo više od 100 milijuna kuna.
Kome se dodjeljuju sredstva
Za pomoć poljoprivrednim proizvođačima u održavanju i povećanju njihove proizvodnje u biljnoj, ekološkoj i integriranoj te stočarskoj proizvodnji u ovoj će se godini izdvojiti 10,718.000,00 kuna bespovratnih sredstava. Tako će se poljoprivrednom gospodarstvu koje u ovoj godini posadi 500 propisno deklariranih loznih cijepova dodijeliti subvencija od 5 kn po zasađenom loznom cijepu, dok će se za sadnju sorte portugizac crni i kraljevina dodijeliti subvencija od po 7 kn. Za 300 sadnica pojedinih voćnih vrsta dodjeljuje se 6 kn po sadnici, dok će se, npr. za sadnicu brusnice ili borovnice dobiti 10 kn, odnosno 20 kn po sadnici cijepljenog oraha. Poljoprivredno gospodarstvo koje posadi 5.000 propisno deklariranih sadnica jagoda i koje ima riješeno navodnjavanje za posađenu površinu dobit će subvenciju od 1 kunu po sadnici. Dodjeljivat će se subvencije i za ljekovito bilje i to 5.000 kuna po hektaru posađenog bilja, uz uvjet da gospodarstvo ima ugovorenog kupca i da bilje nije zasađeno na manjoj površini od 0,50 ha. Gospodarstvima koja postave sustav zaštite od tuče na površini od najmanje 0,5 ha višegodišnjeg nasada dodijelit će se subvencija od 20.000 kn/ha.
Za ekološku proizvodnju na najmanje 0,1 ha površine, subvencija se dodjeljuje u iznosu 500 kn/ha za ratarsku proizvodnju, 1.000 kn/ha za proizvodnju ljekovitog bilja, industrijskog bilja i povrća te 4.000 kn/ ha za voćnjake, odnosno 6.000 kn/ha za vinograde. U stočarskoj proizvodnji subvencije će se dodjeljivati za uzgoj i držanje: ženskog teleta za rasplod, pčelinjih zajednica, rasplodnih ovaca, ovnova, koza i jaraca, autohtonih pasmina konja, svinja i peradi upisanih u središnji popis koji vodi Hrvatska poljoprivredna agencija ili pojedini savezi.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZašto je mali interes poljoprivrednika za IPARD program?
Sljedeći članakPaprika za ajvar
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.