Kriteriji novog kruga natječaja trebali bi prvenstveno osigurati olakšani pristup korištenju ovog fonda. Kad kažemo olakšani, tada prvenstveno mislimo na rokove natječaja, odnosno vrijeme potrebno za pripremu natječaja, te lakše ishođenje potrebne dokumentacije. Naime, prvi krug natječaja ukazao nam je na niz poteškoća koje su krajnji potencijalni korisnici imali u njegovoj realizaciji – pripremi natječajne dokumentacije. Veći problemi koje su imali oni korisnici koji su se prepoznali ovim natječajem leže upravo u rokovima trajanja natječaja, odnosno vremenu pripreme za njega. Natječaj je izašao u vrlo nezgodnom razdoblju novogodišnjih blagdana, pa su se sami upiti te ‘oživljavanje’ potencijalne ciljne skupine po pitanju ovog natječaja ‘probudili’ tek krajem siječnja. No, do kraja natječaja, točnije do početka ožujka, bio je prekratak rok za prikupljanje i ishođenje svih potrebnih dokumenata.
Prikupljanje dokumentacije
Primjerice, pretpostavimo da je potencijalni korisnik ovog natječaja poljoprivredno gospodarstvo koje se godinama bavi proizvodnjom mesa ili mlijeka, te da putem ovog natječaja želi ostvariti potporna sredstva za proširenje poslovanja. Pretpostavimo također da je riječ o gospodarstvu koje planira gradnju nadstrešnice za slobodni ispust stoke, te nabavku opreme za postojeću farmu, kao i uređenje prilaznog puta do farme. Takav primjer u praksi nije rijedak, i ne čini se kompleksnim na prvi pogled. No, kad se razmotre kriteriji natječaja i potrebna dokumentacija, tu dolazi do puno ‘kradljivaca vremena’. Iako u ovom primjeru prema Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima (NN 21/09) članku 2, stavka 1, točke 17, za gradnju nadstrešnice ili farme otvorenog tipa (3 strane otvorene) nije potrebna građevinska dozvola, no da bi ishodili dokaz o tome, odnosno potvrdu (koja je nužna) nadležnog državnog Ureda da građevinska dozvola nije potrebna, potrebno je napraviti idejni projekt i sukladno tome, troškovnik radova. To također zahtijeva određeno vrijeme, ali i trošak. Za pripremu takve dokumentacije morate angažirati stručnu osobu, projektanta, kojeg u konačnici treba i platiti. Nadalje, isti angažman vas čeka i kod pripreme osnovnog troškovnika za uređenje pristupnog puta. Problem u samoj realizaciji kod ovog dijela aktivnosti do sada pokazao se u nekoliko segmenata;

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZnačenje cinka za otpornost peradi
Sljedeći članakBespovratna sredstva za poljoprivredu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.