Od 2022. godine otkupne cijene kravljeg mlijeka nalaze se na povišenim razinama, no i dalje ostaje otvoreno pitanje prate li u dovoljnoj mjeri rast troškova proizvodnje. Time se neizbježno nameće i dilema o kretanju produktivnosti te načinima osiguravanja stabilne i dugoročno održive proizvodnje koja bi proizvođačima omogućila zadovoljavajući dohodak.
Ako gledamo domaću proizvodnju manjih i srednje velikih proizvođača, značajniji iskoraci u poslovanju mogli bi se možda ostvariti kroz sustavnije praćenje podataka i detaljniju analizu troškova te optimizaciju proizvodnih procesa, ali i ostalih procesa poslovanja npr. proces nabave.
Utjecaj na otkupnu cijenu
Mogućnost utjecaja na otkupnu cijenu trenutno se prvenstveno može ostvariti kroz podizanje kvalitete proizvedenog mlijeka, dok pokušaji udruživanja proizvođača, a zatim i zajedničkog nastupa prema otkupljivačima zasad nisu polučili očekivane rezultate, prije svega jer je na terenu i dalje prisutan otpor prema različitim oblicima udruživanja.
Na hrvatskom su tržištu za sada otkupne cijene kravljeg mlijeka i dalje na višim cjenovnim razinama, iako je u prvom kvartalu zabilježen blagi pad otkupnih cijena. Pad otkupnih cijena kravljeg mlijeka u brojnim državama članicama Europske unije znatno je izraženiji. Prosječna otkupna cijena u EU u posljednjih šest mjeseci bilježi snažan silazni trend te je u ožujku ove godine iznosila 43,14 €/100 kg, što je osjetno niže od razine cijena u Hrvatskoj, a u odnosu na cijene od prije šest mjeseci cijene su u prosjeku niže za 19,20 %.
Više cijene u odnosu na Hrvatske bilježimo u Grčkoj 55,30 €/100 kg, Španjolskoj 52,23 €/100 kg, Finskoj 54,85 €/100 kg te na Malti 63,74 €/100 kg i Cipru 67,01 €/kg. Godišnji pad cijena viši od 25% bilježimo u Belgiji, Danskoj, Njemačkoj, Estoniji, Litvi i Nizozemskoj. Cijene ispod 40 €/100 kg bilježe se u Belgiji, Danskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Nizozemskoj i Slovačkoj. Slovenija i Njemačka nalaze se na graničnoj razini od oko 40 €/100 kg.
Kad će prestati padati broj isporučitelja mlijeka?
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH, u 2025. godini isporučeno je 382.545.691 kilogram kravljeg mlijeka, što predstavlja porast od 1,02 % u odnosu na prethodnu godinu. Pozitivan trend nastavljen je i u 2026., pa je u prva tri mjeseca otkupljeno 3,97 % više mlijeka nego u istom razdoblju lani, što je ohrabrujući pokazatelj stabilizacije sektora. Istodobno, broj isporučitelja i dalje se smanjuje te je u veljači evidentiran 2.081 isporučitelj kravljeg mlijeka. S druge strane, prosječna mjesečna isporuka po isporučitelju znatno je porasla za više od 15 %, što upućuje na daljnju konsolidaciju proizvodnje. Kvaliteta isporučenog mlijeka pritom ostaje na visokoj razini od 98 %.
U 2025. godini uvezeno je 247,7 tisuća tona mlijeka i vrhnja, ukupne vrijednosti 173,8 milijuna eura. U odnosu na godinu ranije riječ je o blagom povećanju uvezene količine (0,6 %) te izraženijem rastu vrijednosti uvoza (3,2 %). Uz rast uvoza mlijeka, povećan je i uvoz sira i skute.
U 2025. godine u Hrvatsku je uvezeno 51.377 tona sira, što je za 5,5% više nego godinu ranije.
Povećan je i uvoz maslaca i to količinski za 9,3 %, a vrijednosno za 15%. Ukupna vrijednost uvoza mlijeka i mliječnih prerađevina porasla je u 2025. godini za 7,67 % i iznosila je 504,7 milijuna eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom ostala na sličnoj razini, odnosno 24,04 %. Negativna vanjskotrgovinska bilanca pritom je dodatno povećana za 7,7 % i iznosila je 383,4 milijuna eura.
Naslovna foto: gemini.ai
