Obično se kod nas događa da se korovi nakon žetve ili berbe uzgajane kulture više uopće ne suzbijaju, i tako ostaju i dalje nesmetano rasti na poljoprivrednim površinama, postajući opasni domaćini velikom broju biljnih bolesti i izvori stalne zaraze, jer se uzročnici bolesti s njih sele na kultivirane biljke. Također, i ruderalni korovi koji rastu izvan poljoprivrednih površina, po zapuštenim okućnicama i uz puteve mogu biti domaćini biljnih bolesti i izvor zaraze kultiviranih biljaka. Osobito je to slučaj kod biljnih viroza, koje onda insekti kao vektori s korova prenose na kultivirane biljke. Međutim, i razne mikoze (gljivične bolesti) i bakterioze (bakterijske bolesti) također mogu imati korove kao domaćine i prezimljavati na njima. Stoga je uništavanje korova koji su potencijalni domaćini biljnih bolesti vrlo bitna agrotehnička mjera, i mora se obavljati i nakon skidanja usjeva i berbe, upravo da bismo smanjili zarazni inokulum ovih parazita i spriječili mogućnosti njihovog širenja s korova na kultivirane biljke. Kod bolesti koje imaju više domaćina tijekom razvoja, korovi su osobito značajni za njihovo održavanje i širenje zaraze. Kako je napomenuto, to se osobito odnosi na neke biljne viruse. Obično prezimljuju na korovima srodnima kultiviranim biljkama, na kojima izazivaju štete. Tako se najviše korova domaćina virusa nalazi unutar istih porodica biljaka, u koje spadaju i kultivirane vrste. Najčešće su to korovi iz porodica pomoćnica (Solanaceae), kupusnjača (Brassicaceae), glavočika (Asteraceae), štitariki (Apiaceae) i dr. Tako virusi koji dolaze pr. na krumpiru, rajčici i drugim biljkama iz porodice Solanaceae, kao domaćine koriste korove isto iz te porodice kao što je pr. kužnjak (Datura stramonium), crna pomočnica (Solanum nigrum) i dr. Virusi koji napadaju pr. kupusnjače kao domaćine koriste najčešće korove iz iste porodice, pr. rusomaču (Capsella bursa pastoris) i dr. Vrlo česti korovi domaćini virusa su pr. loboda (Chenopodium album), šćir (Amarantus retroflexus), mišjakinja (Stellaria media) i dr. su domaćini pr. virusa mozaika salate (LMV), virusa mozaika krastavaca (CMV) i dr. Od gljivičnih bolesti također jedan veliki dio parazitira ili jedan dio života boravi na korovima. Možda je najbolji primjer s nekim hrđama (Uredinales), kao što je pr. hrđa na grašku (Uromyces pisi), koja dio životnog ciklusa (uredostadij i teleutostadij) boravi na korovima kao što je mlječika (Euphorbia cyparissias) ili pr. hrđa koštičavih vočaka (Tranzschelia pruni-spinosae) boravi na šumarici (Anemona spp.). Također, poznat je slučaj s hrđom na krušci ili kruškovim pikcom (Gymnosporangium fuscum), koji dio života (teliostadij) boravi na borovici ili smriki (Juniperus oxycedrus) ili nekim ukrasnim vrstama iz roda < i>Juniperus, i s njih u proljeće prelazi na krušku. Poznato je da se neke patogene gljive, pr. uzročnik kupusne kile na kupusnjačama (Plasmodiophora brassicae), razvijaju i na korijenu drugih samonikih krstašica, kao na rusomači (Capsella bursa pastoris), divljoj rotkvi (Raphanus raphanistrum), divljoj gorušici (Sinapis arvensis) i dr., pa ih je potrebno uklanjati iz nasada kupusnjača. Također, neke plamenjače (Peronosporales) pr. plamenjača salate (Bremia lactucae), kao domaćine koriste korove pr. maslačak (Taraxacum officinale), kostriš (Sonchus oleraceus), osjak (Cirsium arvensis) i dr. Neke korovne trave domaćini su različitih gljivičnih bolesti koje dolaze na žitaricama, koje su iz iste porodice trava (Poaceae) kao i ti korovi. To je najčešći slučaj s nekim hrđama i pepelnicama. Osim virusnih i gljivičnih bolesti, i bakterijske bolesti ili bakterioze dolaze na korovima.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBoje krzna
Sljedeći članakPodloge za trešnju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.