Inovacije kroz digitalizaciju u poljoprivredi

Širok je spektar inovacija u poljoprivredi te su razvijeni mnogi sustavi kako bi se poboljšala digitalizacija.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pokrenulo je sustav AKIS, odnosno sustav prijenosa znanja i inovacija. Republika Hrvatska radi na uspostavi i jačanju AKIS‑a (Agricultural Knowledge and Innovation System), a cilj je bolja povezanost poljoprivrednika, znanstvenih institucija, savjetodavnih službi i institucija koje se bave hranom, veterinarstvom, agrometeorologijom i sl. Digitalizacija i „smart agriculture” zbog povećane upotrebe informacijskih tehnologija (ICT), digitalnih alata, udaljenog nadzora, pametnih sustava navodnjavanja, dronova i sl. sve više govori o tome da će takve tehnologije biti presudne za konkurentnost. Uprava za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju unutar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva dodjeljuje EU potpore i ima EIP operativne skupine te na ovaj način Republika Hrvatska koristi instrumente Europske unije (posebno Program ruralnog razvoja, EIP‑AGR i ostale mehanizme) kako bi poduprla inovativne projekte, suradnju istraživača i praktičara te uvođenje novih tehnologija.

Primjeri inovacija u praksi

Demonstracija digitalnih tehnologija u poljoprivredi koja je održana u Mihovljanu: Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede unutar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva organizirala je demonstracijsku aktivnost na OPG‑u Novak, gdje su predstavljene tehnologije poput dronova te je objašnjen proces prikupljanja i obrade podataka, dozvola za letenje itd. Projekt „Smart Agro 2024.” forum u Vinkovcima, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, a s ciljem promoviranja pametne tehnologije u poljoprivredi, povećanja produktivnosti te ICT integracije u sve segmente poslovanja poljoprivrednih proizvođača.

Digital Village Strizivojna (Digitalno selo Strizivojna) jedan od zanimljivih projekata – „digitalno selo” u istočnoj Hrvatskoj – koji bi trebao pomoći modernizaciji poljoprivrede, prvenstveno mladih poljoprivrednika, kroz digitalne vještine.

Cilj SOFI‑projekta (Smart Organic Food Initiative) – platforme za pametnu ekološku poljoprivredu, jest razmjena znanja, iskustva i alata među korisnicima, znanstvenicima i donositeljima odluka na određenom području.

Regenerativna poljoprivreda na „Zrno eko imanju” primjer je organske/regenerativne poljoprivrede koja već desetljećima radi na očuvanju zdravlja tla, minimalizaciji upotrebe kemikalija te integraciji proizvodnje, prerade i direktne prodaje.

Primjer jednog od projekata s lokalnim savjetnicima i platformama je “Local Advisor” – platforma u općini Ludbreg koja omogućuje poljoprivrednicima putem aplikacije WhatsApp dobivanje savjeta, informacija i dijeljenje iskustva.

Infrastrukturni i tehnički primjeri – nizinski zaštitni sustavi i novi nasadi

Primjer je Fortenovina investicija u nasad krastavaca kornišona sa zaštitnom mrežom protiv tuče i vlastitim sustavom navodnjavanja koristeći vodu iz jezera. Podravkina nova tvornica za preradu rajčica investicija je u modernu tvornicu/fruktor ‑ prerađivački kapacitet koji omogućava veću proizvodnju i bolju integraciju s lokalnim poljoprivrednicima. Ova investicija dio je sveukupne revitalizacije poljoprivredne proizvodnje i kruna Podravkine kooperantske suradnje, a uključuje i ulaganje u poljoprivrednu mehanizaciju i navodnjavanje.

AgriFood Croatia – Innovation Hub For Digital Transformation je inovacijski hub koji povezuje istraživače, poduzetnike i javne dionike radi digitalne transformacije poljoprivrede, akvakulture i prehrambenog sektora u Hrvatskoj. Hub radi na projektima digitalizacije te primjeni naprednih tehnologija u agraru, uz značajna EU sredstva.

CROSSMART – Crossborder Development Platform for Smart and Precise Agriculture međunarodni je projekt financiran kroz Interreg program koji razvija digitalnu platformu za potporu pametnoj i preciznoj poljoprivredi. Platforma će pružati informacije o trendovima, digitalnim alatima, dobrim praksama i mogućnostima financiranja digitalnih rješenja te time povećati dostupnost tehnologija malim i srednjim proizvođačima.

SATECON – Smart AgriTech Connect projekt kroz Interreg VI-A usmjeren je na unaprijeđenje pametne poljoprivrede kroz razvoj i primjenu naprednih tehnologija (npr. dronovi, senzori, automatizacija i IoT). Projekt uključuje pilot-projekte kroz Republiku Hrvatsku i partnera iz BiH i Crne Gore te naglašava suradnju IT sektora i agrara.

AKIS – Agricultural Knowledge and Innovation System (Sustav prijenosa znanja i inovacija AKIS nije pojedinačni projekt nego struktura i plan za sustav suradnje i inovacija u poljoprivredi RH, predviđen strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike 2023-2027. Također je okvir za spajanje poljoprivrednika, istraživača i stručnih savjetnika te promicanje digitalnih tehnologija i inovacija.

Investicije iz NPOO-a za digitalizaciju poljoprivrede

Hrvatska je predvidjela značajna sredstva kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) za digitalizaciju agrara – ukupno oko 77 milijuna kuna, uključujući pametnu poljoprivredu i digitalizaciju javnih usluga. Ovaj paket potiče širu primjenu digitalnih rješenja poput praćenja, sljedivosti i pametnih poljoprivrednih tehnologija. CroRIS – IoT sustav za poljoprivredu je već završen. Projekt “Ekosustav umreženih uređaja i usluga za Internet stvari s primjenom u poljoprivredi” (CroRIS) usmjeren je na razvoj IoT rješenja za prikupljanje i obradu podataka o mikroklimi i agronomiji kako bi se unaprijedila biljna proizvodnja u Republici Hrvatskoj.

EDIH CROBOHUB++ – Digital Innovation Hub Europski digitalni inovacijski hub koji nudi besplatne usluge za digitalnu transformaciju, uključujući i digitaliziranu poljoprivredu. Projekt pomaže malim i srednjim poduzećima u podizanju digitalne zrelosti i primjene napredne tehnologije. (IC Innovation centre Nikola Tesla ENT, 2025.)

Izazovi i prepreke

Niska produktivnost: Hrvatska je još uvijek ispod prosjeka EU u mnogim segmentima produktivnosti u poljoprivredi. Fragmentacija zemljišta: mnoga gospodarstva su mala, ne okrupnjena (potrebna je komasacija zemljišta), što otežava ekonomsku isplativost i uvođenje većih tehnoloških rješenja. Nedostatak radne snage i stručnosti: modernizacija zahtijeva obrazovane kadrove, tehničku podršku i savjetodavne usluge. Pristup financiranju: iako postoje EU fondovi i državne potpore, složenost prijava, administracije i visok trošak početnih ulaganja su često prepreka. Klimatske promjene i održivost: suša, ekstremne vremenske prilike, problemi s vodom i tlom. Inovacija se mora odnositi ne samo na produktivnost, nego i na otpornost i okoliš.

Primjer projekta digitalizacije u poljoprivredi na području Slavonije

• Lokacija: Slavonija
• Poljoprivreda: ratarstvo, povrćarstvo, voćarstvo i stočarstvo
• Izazovi: loša cijena otkupa zemljišta, suša i klimatski stres, manjak radne snage, zastarjela tehnologija, slabija edukacija poljoprivrednika, manjak navodnjavanja poljoprivrednih površina.
• Cilj: digitalizacija proizvodnje, modernizacija OPG-a i zadruga, diverzifikacija kroz uvođenje novih kultura.

PLAN INOVACIJA – PODIJELJEN U 5 DIJELOVA

1. Digitalizacija i pametna poljoprivreda s ciljempovećanja učinkovitosti, manje rada, više kontrole.Uvesti osnovne AgTech alate(Agricultural Technology) označava tehnologiju u poljoprivredi, odnosno primjenu inovacija, znanosti i digitalnih alata kako bi se unaprijedila proizvodnja hrane, povećala učinkovitost i smanjio negativan utjecaj na okoliš.

Potrebno je nisko ulaganje u vidu:

• Aplikacije za vođenje gospodarstva npr. FieldClimate,
• Senzori za vlagu tla koji omogućuju pametno navodnjavanje (npr. METOS, Netafim)
• Dronovi za praćenje usjeva npr. DJI Phantom zajedno s multispektralnim kamerama za otkrivanje bolesti/suše
• Vremenske stanice za precizne mikroklimatske podatke (važni kod bolesti, prskanja i navodnjavanja)
• Suradnja s mladima i s fakultetima, npr.povezati se s Agronomskim fakultetom u Zagrebu ili Fakultetom agrobiotehničkih znanosti u Osijeku u vidu suradnje na probnim projektima digitalizacije u poljoprivredi.

2. Modernizacija proizvođačke organizacije ili suradnje među OPG-ovima s ciljemjačanja zajedničkog nastupa, uštede i bolji plasman proizvoda. Npr., Digitalna zadruga kao pilot projekt uvesti centralni sustav za upravljanje proizvodnjom članova (npr. ERP za zadrugu), a Zadruga pruža usluge digitalnog savjetnika, najam drona/senzora te uslugu zajedničkog otkupa ili prodaje.Zajedničko brendiranje proizvoda – kreirati lokalni brend npr. „Digitalno polje Slavonije” ili „EkoNova Slavonija” s fokusom na eko, regenerativnu ili „smart” proizvodnju.

Za korištenje EU fondova i nacionalnih potporapotrebno je pratiti natječaje za ulaganja u zadruge: Intervencije za ruralni razvoj, Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2026. godinu objavljen je u „Narodnim novinama“, broj 147/25. od 04.12.2025. godine.

3. Uvođenje novih i otpornijih kultura s ciljempovećanja otpornosti na sušu, vrijednost proizvoda i tržišni potencijal.

Kulture s većom dodanom vrijednošću i nižim potrebama za vodom kao što su:

• Industrijska konoplja koristi se za vlakna, dobivanje spoja CBD (kanabidiol) te za prehranu
• Lavanda / ljekovito bilje voli suho tlo, nije zahtjevna za uzgoj i pokriva veliko EU tržište
• Leća, slanutak, cikorija otporna je na sušu, a tržište ovih kultura je u porastu
• Batat, stevija, aronija, lješnjak sve su traženije kulture na tržištu kao i za uzgoj

Demonstracijska polja i pilot nasadi u suradnji i uz pomoć fakulteta ili zadruge, a moguće je i s malim površinama zemljišta.

4. Navodnjavanje i otpornost na klimu s ciljemodržavanja proizvodnje i u sušnim sezonama.

Mogućnost korištenja pametnih sustava navodnjavanja kao što su sustavikap po kap, solarni sustavi, daljinsko upravljanje i korištenje kišnice i jezera (mini akumulacije). Također, mogućnost korištenja zajedničkog sustava navodnjavanja u suradnji sa županijom. Primjeri iz Baranje (Projekt „Baranja“ , 2020.) gdje je moguće preko županijskih projekata dobiti financiranje sustava navodnjavanja za više gospodarstava.

5. Edukacija i digitalna pismenost s ciljem osnaživanja znanja lokalnih proizvođačaputem redovite edukacije putem zadruge ili općine koje se već koristeu suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR, 2024.) i Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH, 2019.). Također, obavljaju se edukacije digitalne pismenosti putem online edukacija kao što su preporučene platforme Digitalna poljoprivreda – FAO/HAPIH i Coursera / FutureLearn – Smart Farming.Edukacije se mogu provoditi i u vidu stvaranja „digitalnog mentora” na OPG-u ili u zadruzi gdje je jedna osoba obučena za pomoć drugim članovima oko aplikacija, senzora, digitalnih alata.

Mogući izvori financiranja projekta

• EU fondovi – EIP-Agri, Mjere 4, 6, 16, 19 koji pružajupodršku za OPG-ove, zadruge, inovacije, mehanizaciju, nove kulture
• SmartAgro natječaji odnosno Hrvatski natječaji za digitalizaciju u poljoprivredi
• HBOR / HAMAG-BICRO nudepovoljne kredite za modernizaciju i tehnologiju
• Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva objavljujenatječaje za demonstracije i savjetovanja
• Lokalne akcijske grupe (LAG) omogućavaju mikro financiranje, pilot projekte i edukacije

Zaključak je da se projekt digitalizacije u poljoprivredi može odmah pokrenuti sljedećim koracima:

1. Osnovati mali tim (ili radnu skupinu) na OPG-u ili zadruzi za planiranje digitalizacije
2. Prijaviti se na besplatne edukacije i pronaći jednog partnera (npr. Agronomski fakultet)
3. Započeti testiranje jedne inovacije (dron, aplikacija, senzor) na jednom OPG-u
4. Povezati se s LAG-om i županijom oko zajedničkih natječaja
5. Osnovati Facebook ili WhatsApp grupu za razmjenu znanja među članovima (poljoprivrednicima, institucijama, savjetnicima)

Pišu: mr. oec. Darko Lugonja, Ivana Zbukvić Spahić, mag. ing. agr.

Naslovna foto: borboteille.com