U suhim i toplim predjelima vinogradi se tradicionalno obrađuju u više navrata tijekom sezone (plug, rotokopačica, freza, tanjurača, perasti podrivač, motika i druga oruđa), a u područjima sa 800 mm ili više godišnjih oborina rodni se vinogradi najčešće zatravljuju. Osim što se obradom mehanički uništavaju korovi, ova mjera prvenstveno služi postizanju optimalnih uvjeta za rast i razvoj vinove loze. Obradom se redovito obavlja i specifična gnojidba širom stajskim i(ili) mineralnim gnojivom. No, ovakav način održavanja tla u vinogradima izaziva i negativne posljedice: a) na blago ili jače strmim terenima obrađeno tlo redovito je sklono eroziji ili ispiranju u podnožje brijega; b) rotirajuća tijela kopačice, freze ili radni organi tanjurača pridonose širenju višegodišnjih korova (pr. slak, pirika, osjak i dr.); c) obrađeno i kišom razmočeno tlo ne dopušta pravodobnu strojnu zaštitu loze od bolesti i štetnika; d) na teškim i glinastim terenima obrađeno tlo se osobito zbija, što se negativno odražava na učestalu proljetnu žuticu (klorozu), ljetno crvenilo i općeniti zastoj rasta i razvoja vinove loze.
Suzbijanje korova u vinogradu isključivo obradom tla najskuplji je način, pa se ta mjera često kombinira s drugim pristupima održavanja tla i suzbijanja korova. U starijim se nasadima u područjima s dovoljno oborina tijekom proljeća i ljeta tlo održava tako da se potpuno ili djelomice zatravni. Pritom se najčešće zatravljuje samo međuredni prostor, a traka unutar reda (ispod trsja) mehanički se obrađuje ili se korovi suzbijaju primjenom selektivnih herbicida. Mlade, nerodne vinograde u pravilu nije dobro zatravniti do isteka treće ili četvrte vegetacije. Zatravljenu površinu tijekom vegetacije treba višekratno kositi (malčirati). Na taj se način smanjuje erozija, gaženje i zbijenost tla, sprječava ispiranje dušika, pa je omogučena pravodobnija zaštita vinograda od bolesti i štetnika tijekom nepovoljnih klimatskih uvjeta. No, zatravljivanje u ekstremno sušnim godinama može negativno utjecati na prirod grožđa, takve nasade treba jače gnojiti, u njima su povoljniji uvjeti za razvoj miševa i voluharica, a zasijane trave ili djetelinsko-travne smjese treba s vremenom obnavljati (osobito ako se šire višegodišnji korovi s dubokim korijenom, a u kontinentalnim su vinogorjima česti pirika i slak).
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
