Prirodno valenje

Vezano za valenje peradi, jaja se stavljaju pod raskvocalo grlo iste ili druge vrste peradi. Pod kokoš se mogu nasaditi jaja pura i pataka, a pod puru jaja svih vrsta domaće peradi. Pura je najpogodnija za prirodno valenje podmlatka jer je krupna, mirno sjedi na jajima i brižna je za potomstvo. Pura može pokriti 25 – 30 kokošjih, oko 25 pačjih, 15 guščjih i 14 – 20 purjih jaja. Kokoši se obično nasađuju na svojih 12 – 15 jaja. Kokoši svih pasmina nisu jednako pogodne za kvočke. One lakih pasmina teže se raskvocavaju, a teških pasmina su trome te razbijaju jaja i gaze piliće.

Broj jaja ispod kvočke ovisi o pasmini, temperaturi okoline i veličini jaja. Pri hladnijem vremenu treba pod kvočku staviti manje jaja, i obrnuto. Gnijezdo treba smjestiti na mirno mjesto u mračnoj i prozračnoj, ali ne i propuhnoj prostoriji, u kojoj je ujednačena temperatura.

Prije nasađivanja kvočku treba tretirati određenim sredstvima protiv ektoparazita (tekuti, krpelji i dr.) da bi mirno sjedile na jajima i da ne bi nametnike prenijele na potomstvo. Prije nasađivanja kokoši na jaja treba ispitati njenu podobnost za kvočku nasađivanjem na nekoliko položaka (jaja). Ako dva do tri dana kokoš mirno sjedi, pološke iz gnijezda treba ukloniti, a staviti potreban broj rasplodnih jaja. Puru se može prisiliti na kvocanje prethodnim nasađivanjem na dva do tri pološka i poklapanjem gnijezda. Nakon dva do tri dana pura se najčešće raskvoca, poslije čega se pološci iz gnijezda uklanjaju i zamjenjuju rasplodnim jajima.

Inkubacija kokošjih jaja traje 21 – 23 dana, pačjih 28 – 29 dana (mošusna patka sjedi na jajima 33 – 35 dana), guščjih 29 – 31 dan, a purjih 28 – 29 dana. Trajanje inkubacije ovisi i o starosti jaja. Starija jaja imaju 10 – 18 sati duže vrijeme inkubacije od svježih. Dok sjedi na jajima, kvočka grije jaja, povremeno ih “miješa” kljunom i time prozračuje.

Tijekom sjedenja na jajima kvočke moraju imati na raspolaganju koncentriranu hranu (kukuruz, pšenica) i vodu. Kvočke najčešće same ustaju iz gnijezda jednom do dva puta dnevno da bi jele i pile. Ako kvočke ne silaze s gnijezda, treba ih skinuti peradar.

Dva puta tijekom inkubacije jaja treba pregledati, a ona s uginulim zametkom i ukloniti iz gnijezda. Tijekom valenja treba uklanjati odbačenu ljusku, koja smeta podmlatku što se vali. Podmlatku koji se teško vali ne treba pomagati jer je avitalan i sklon bolestima. Nakon što se podmladak pod kvočkom osuši, ostavlja se da ga vodi kvočka ili se umjetno uzgaja. Iako se prirodnim valenjem dobiva vitalniji podmladak, zbog ekonomskih razloga perad se u komercijalnoj proizvodnji umjetno vali.

Prethodni članakEkološki uzgoj goveda
Sljedeći članakIzbor pasmine za uzgoj kunića
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.