U našim agroekološkim uvjetima narančasta pjegavost je jedna od najznačajnijih mikoza na šljivi, uz palež cvjetova, hrđu i šupljikavost lišća. Međutim, u nekim dijelovima svijeta kao što je Amerika i Europa bolest je gotovo nepoznata, ili se uopće ne javlja, ili se javlja mjestimice. Najraširenija je na području Balkana (Bugarska, Srbija i Makedonija), tako da je u Bugarskoj i Srbiji virus šarke najvažnija i najraširenija bolest šljive. Osim na Balkanu, bolest se javlja i na cijelom području Turske, Rumunjske, Armenije, nekim dijelovima Rusije i u zemljama Bliskog istoka. Raširenost bolesti očito je povezana sa zastupljenošću osjetljivih sorti. Kako su sorte šljive unutar vrste Prunus domestica (domaća šljiva) najosjetljivije, osobito sorta Bistrica, razumljivo je da je bolest upravo najraširenija u zemljama gdje dominira ova sorta, kao što su Bugarska (Ćustendilka), Srbija (Požegača ili Mađarka), Mađarska (Bistrice), Rusija (Vengerska), Njemačka (Hauszwetsche) i dr.
Simptomi bolesti
Narančasta pjegavost je folijarna bolest i, dakle, javlja se isključivo na lišću šljive. Karakteristični simptomi su pojava žućkastih pjega na početku vegetacije, koje potkraj vegetacije poprimaju narančasto crvenu boju. Pjege su zadebljane i malo ispupčene iz kutikule na licu lista, a udubljene s naličja lista. Broj pjega na jed nom listu može biti od jedne do čak 100 pjega. Na naličju lista tijekom ljeta pjege poprimaju crnu boju, jer se unutar njih pojavljuju crne točkice koje predstavljaju plodna tijela – piknide od anamor fnog ili nespolnog stadija gljive poznatog pod nazivom Polystigmina rubra. Ako se bolest javi većim intenzitetom i na lišću se razvije više pjega, često je prerano opadanje lišća ili defolijacija, što se zbiva obično tijekom kolovoza. Vrlo se negativno odražava na kakvoću plodova i zriobu, ali i na zametanje cvjetnih pupova i rodnost u idućoj vegetaciji. Vrlo često, kad biljka izgubi lišće tijekom ljeta, ujesen ponovno prolista i cvjeta, što je također nepovoljno, jer mladice ne dozriju i tijekom zime se smrznu. Zbog ovakvog razvoja bolesti, biljke se jako iscrpljuju i u ekstremnim slučajevima mogu se i u potpunosti osušiti. Narančastu pjegavost lišća šljive uzrokuje gljiva Polystigma rubrum sub sp. rubrum. Gljiva prezimljuje na otpalom zaraženu lišću u obliku plodnih tijela – peritecija. U njima se razvijaju askusi s askosporama, koje se u proljeće početkom vegetacije nakon prolistavanja šljive počinju oslobađati i primarno inficiraju lišće šljive. Poslije se tijekom ljeta na pjegama razvija nespolni stadij poznat pod nazivom Polystigmina rubra. Ovaj stadij gljive javlja se u obliku crnih plodnih tijela – piknida unutar pjega na naličju lista. U piknidima se stvaraju piknospore, međutim, nemaju sposobnost novih infekcija. To znači da su sve pjege koje se razviju na lišću šljive uzrokovane infekcijom askosporama tijekom proljeća. Vrlo često, na piknidima i na stromama gljive Polystigmina rubra javlja se hiperparazit Colletotrichum gloeosporioides (sinonim Gloeosporium polystigmicola). Hiperparazit se javlja u obliku crnih pseudoparenhimatskih nakupina ili acervula unutar kojih se stvaraju jednostanične izdužene konidije na konidioforima. Mikoparazitizam se očituje tako da hiperparazit uništi stromu patogene gljive i ometa tvorbu peritecija, što iduće godine znatno smanjuje zarazu. Međutim, kako se javlja potkraj vegetacije, kad su pjege veće znatno razvijene i bolest uznapredovala, te godine nema toliko povoljan učinak za sprječavanje razvoja gljive, već se djelovanje očituje samo na smanjenu tvorbu peritecija u idućoj vegetaciji. U Bugarskoj i Srbiji provođena su ispitivanja djelotvornosti ovog hiperparazita kao oblika biološkog suzbijanja ove bolesti, no zasad još nema većeg uspjeha.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakGuske na ispaši
Sljedeći članakPočeli natječaji za ruralni razvoj
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.