Kupina se lagano i brzo razmnožava. Jednostavno se uzgaja, razmjerno brzo počinje plodonositi (već u drugoj godini, a rodnost je od treće godine redovna i obilna). Zapošljava mnogo radne snage (naročito u berbi). Dobro uspijeva na strmim terenima, nije preosjetljiva na napad štetočinja bilja. Medonosna je biljka. Njezini plodovi postižu visoku cijenu na tržištu. Nažalost, službenu registraciju i dopuštenje za suzbijanje korova u kupinama u našoj zemlji nema niti jedan herbicid, pa ovom prilikom navodimo neka rješenja i iskustva iz zemalja u okruženju.

Jedino djelatna tvar diklobenil (Casoron G) ima kod nas dopuštenje za primjenu u nasadima maline i ribiza, ali starijih od četiri godine. Koristi se samo krajem zime ili rano u proljeće prije početka otvaranja pupova, rasipavanjem granula širom po cijeloj površini u količini 60 – 80 kg/ha (odnosno, minimalno 20 kg/ha ako se rasipava samo u trake, u zoni herbicidnog pojasa unutar reda ili ispod biljaka). Ipak, ovom prilikom ističemo da kupine namaju tako dubok korijenov sustav kao maline. Zato su osjetljivije na zimsko smrzavanje i moguće štetno ispiranje („spuštanje”) rezidualnih (dugotrajnih) herbicida s površine zemljišta u zonu korijena.

Mogući načini obrade tla

Prema literaturnim podatcima i potvrđenoj praksi osnovna je namjena obrade tla u kupinjaku održavanje površine u rastresitom stanju, uništavanje korova i unošenje hranjiva u zonu korijenova sustava. Tlo se u nasadima kupina može održavati na više načina. a) čista obrada (kultivacija) cijele površine. b) zatravljivanje površine tla i višekratna košnja (malčiranje). c) kemijsko tretiranje površine herbicidima.

Obrada ili kultivacija tla primjerena je za istočna naša područja. Odnosno u županijama gdje godišnje pada manje od 700mm oborina, a podrazumijeva održavanje čistog tla bez korova u rastresitom stanju. U prozračnom i optimalno vlažnom tlu povoljni su uvjeti za razvoj mikroorganizama, koji izravno utječu na plodnost. To se postiže sa 4-5 površinskih obrada primjenom rotofreza ili tanjurača, uz istovremeno suzbijanje korova, razbijanje pokorice, te unošenje mineralnih i organskih gnojiva. Dio tla ispod izdanaka kupina, koji se ne obrađuje strojno, obavlja se ručno, a naročito tijekom prve obrade u rano proljeće.

Primjena herbicida

Primjena herbicida u nasadima kupina opravdana je kada rano u proljeće zbog razmočenog tla nije moguća mehanička obrada strojevima. Kako kupine razvijaju razmjerno plitak korijen, herbicidi se u nasadima mogu koristiti tek nakon treće godine. Prema stranim iskustvima, moguće je koristiti vrlo perzistentan zemljišni herbicid simazin (Radokor WP 50) u količini 2 – 3 kg/ha. Primjenjuje se prije kretanja vegetacije kupina (kraj veljače ili početak ožujka), ali i prije nicanja korova.

Suzbija sjemenske (jednogodišnje) dikotiledone (širokolisne) i monokotiledone (travne) korove. Tada je umjesto simazina moguće koristiti u uvodu spomenuti diklobenil (Casoron G). Osim jednogodišnjih korova, diklobenil suzbija i neke višegodišnje ili trajne korove (uskolisne i širokolisne). Pripravak Casoron treba ravnomjerno rasipati po tretiranoj površini, a tijekom godine smije se koristiti samo jednom. Selektivni graminicidi (pr. Fusilade Forte EC u količini 1 – 1,5 l./ha ili Targa Super EC u količini 0,5 – 1,5 l./ha i sl.) namijenjeni su suzbijanju svih uskolisnih ili travnih korova (pr. kostrva, pirika itd.).

Ne oštećuju kupinu ako padaju po njezinu lišću. Primjenjuju se kad korovi porastu na visinu 5-10 cm. U međurednom prostoru kupina mogu se koristiti neselektivni kontaktni herbicidi (pr. Basta 15 SL i dr.), ili totalni translokacijski pripravci (pr. Cidokor, Herbocor, Herkules, Clinic, Dominator SL 480 i dr.). Obično se koriste rano u proljeće (kad korovi porastu do 15-akcm). Ne smiju doći u dodir s mladim listovima ili izdancima kupine. Koriste se za mirnog vremena, uz pomoć posebnih štitnika i usmjerivača. Velika im je mana što nakon kraćeg razdoblja (nakon 2-3 tjedna) korovi ponovno rastu.

Treba napomenuti da svi spomenuti herbicidi negativno utječu na kupinu, pa se preporučuju samo za tretiranje međurednog prostora. Dok korove u redu uništava se okopavanjem, plijevljenjem ili košnjom.
Prethodni članakMatična mliječ (2)
Sljedeći članakIspunite kriterije za pretpristupni IPARD fond
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.