Puževe nalazimo u svim krajevima, iako su češći na vapnenjačkim tlima. Danju se skrivaju pod biljnim ostacima, pod korom drveta ili među grudicama zemlje u površinskom sloju tla, tamo gdje je vlažnost veća. Vlaga im je potrebna za održavanje sluzavog pokrova na njihovom tijelu, zbog čega na površinu izlaze i hrane se samo noću.

Puževi nisu izbirljivi

Bez obzira radi li se o golaćima ili onima s kućicom, puževi se hrane lisnom masom svih povrtnih biljaka, ali i korovima. Na listovima prave velike kružne grizotine, a najpouzdaniji znak njihova napada su tragovi sluzi na izgriženim listovima. Najčešće se na listu nalazi samo po nekoliko grizotina. Nikada nije izgrižen cijeli list, a da drugi ostanu netaknuti. Puževi su dvospolci, koji se razmnažaju stranoplodnjom i odlažu jaja. Žive prilično dugo, oko 6-12 mjeseci. Za to vrijeme odlože vrlo veliki broj jaja. Neke vrste čak i do 800, koja odlažu od ranog proljeća do kasne jeseni.

Čim se ispile iz jaja, ličinke započinju s vrlo intenzivnom hranidbom, s dobro poznatim posljedicama. Štetne vrste najčešće nalazimo među golaćima. Kao što su crveni puž golać (Arion rufus) narančaste boje tijela, veliki puž golać (A. ater) tamnosive do crne boje tijela, sivi vrtni puž(A. hortensis) i još neke druge vrste iz drugih rodova. Štetu izazivaju i puževi s kućicom poput velikog vinogradnjaka ( Helix pomatia), koji se i uzgaja. Zato jer je jestiv i od svih jestivih puževa najbolja je delikatesa.

U prosjeku dnevno puž pojede i do 50% svoje težine, odnosno godišnja oko 2,5 kg biljnog materijala. Uz grizotine od skoro iste važnosti su štete koje puževi izazivaju onečišćenjem proizvoda svojim sluzavim tragom, svojim izmetom i njima samima. Također prenošenjem patogenih gljivica i bakterija.

Grizotine su ulazna vrata kroz koja prodiru razni patogeni mikroorganizmi uzrokujući trulež izgriženih biljnih dijelova, plodova i listova.

Suzbijanje agrotehničkim mjerama

Suzbijanje se sastoji od agrotehničkih mjera, kemijskog suzbijanja zatrovanim mamcima i novog načina – biološkom borbom parazitskim nematodama. Agrotehničke mjere obuhvaćaju obradu tla kojom se reducira kretanje puževa od njihova dnevnog skloništa u tlu do biljaka kojima se hrane. Zatim sjetvom ili sadnjom kultura podalje od zapuštenih površina, optimalnom gnojidbom i prilagođavanjem sjetve. Odnosno sadnje u sušnijem razdoblju kad su puževi manje aktivni.

Već pripremljeni zatrovani mamci, koji postoje na tržištu, sadrže hranidbeni atraktant i sredstvo protiv puževa – limacid. Za primjenu u plodovitom. lisnatom, mahunastom i korjenastom povrću, ukrasnom bilju i u jagodama u Hrvatskoj su registrirani limacidi na bazi metaldehida (Pužomor, Luxor, Pužocid, Limax i dr.), na bazi metiokarba (Mesurol granulat i Metiol) s karencom od 14 i 21 dan, ovisno o vrsti povrća i preparatu. Potpuno neotrovan i bez karence je Ferramol na bazi željeznog pirofosfata, koji je registriran za primjenu u jagodama, povrtlarskim kulturama, ukrasnom bilju, voćkama i u ratarskim usjevima. Parazitske nematode koje se koriste za biološko suzbijanje puževa, njihovi su paraziti. Malobrojne su u zemlji, zbog cega ih proizvo aci prirodnih neprijatelja masovno uzgajaju i prodaju.

Najveci proizvo đač je Koppert iz Nizozemske. Primjenjuju se zalijevanjem u gredice. Ne štete ni biljkama, životinjama, niti čovjeku, a vrlo su učinkovite protiv mnogih vrsta puževa. U Hrvatskoj se mogu nabaviti preko distributera “Zeleni hit” iz Zagreba i “Colic Trade“ iz Biograda n/m.

Alternativni načini suzbijanja

Postoje i alternativni načini suzbijanja puževa fizičkim barijerama. Kao što su pilovina, vapno, kameno brašno, pijesak, oštri šljunak i sl., sve što skida sluz s puževa tijela. Posipavaju se po tlu oko biljaka. To su i razni hranidbeni trapovi poput pivskih, trapovi načinjenih od ostataka voća, pšeničnih mekinja i sl. Od alternativnih načina koriste se i biljke s repelentnim svojstvima. Kao što su lavanda, ružmarin, rajčica. češnjak, kadulja i dr. Za odbijanje puževa koriste se njihova eterična ulja koja se dobiju kuhanjem ili namakanjem dijelova navedenih biljaka. Često se ovim ekstraktima dodaje i neki voćni ocat.

Zanimljivo je spomenuti da rajčica, čiji su plodovi vrlo atraktivni puževima i rado se njima hrane, istodobno pripravci od listova i stabljika imaju repelentno djelovanje. Borba protiv ovih napasnika zahtijeva mnogo truda i strpljenja. Uvijek treba kombinirati više načina zajedno, svaka 2-3 dana bez obzira na vrstu. Mora se mijenjati mamke (osobito u kišnom razdoblju), a uginule i žive puževe treba sakupiti i uništiti. Uspjeh neće izostati.

""

Prethodni članakKolačići – Cvjetići od šumskog voća
Sljedeći članakBakterioza pelargonija
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.