Bolesti smokve na plodovima

Siva plijesan ili trulež

Simptomi ove bolesti smokve javljaju se uglavnom na plodovima smokve u obliku truleži ili gnjiloće, ali ponekad i na izbojima u obliku sušenja izboja i lišća. Na plodu se najprije javljaju sivosmeđe pjege, koje se brzo šire i pokrivaju cijeli plod. Nakon toga bolest zahvaća i unutrašnji dio ploda, zbog čega on trune. Po plodovima se javi karakteristična prevlaka sivosmeđe boje od micelija gljive. Za sušnog razdoblja zaraženi plodovi ostaju na stablu do zime i predstavljaju izvor buduće zaraze. Bolest se najčešće javlja u vlažnim godinama. Obično je razvoj bolesti najbolje uočljiv za tehnološke zriobe plodova. Suzbija se raznim fungicidima-botriticidima iz više kemijskih skupina, na bazi djelatnih tvari, kao što su: vinklozolin, procimidon, iprodion, pirimetanil, fenheksamid, fludioksonil i dr.

Crna pjegavost

Ove bolesti smokve može uzrokovati više vrsta fitopatogenih gljiva iz roda Alternaria. Ipak, najčešći uzročnik je vrsta Alternarifici. Bolest se može javiti i na plodovima smokve i na izbojima. Simptomi bolesti se javljaju na površini zrelih plodova u zriobi, i to u obliku malih okruglih pjega tamnije boje. Gljive uzročnike ove bolesti često prenose kukci kao vektori. S ploda se zaraza širi na izboje, koji se poslije suše ili nekrotiziraju. Suzbija se najčešće fungicidima iz skupine botriticida, koji su spomenuti kod suzbijanja sive plijesni ili truleži plodova smokve.

Unutarnja trulež (fuzarioza)

Kako je uzročnik ove bolesti gljiva Fusarium moniliforme var. fici, bolest se zbog toga najčešće naziva fuzarioza plodova smokve. Zbog napada bolesti plodovi u unutrašnjosti poprimaju vodenastu strukturu, a na površini se javlja najprije bjelkasta a poslije crvenkasta prevlaka. U sušnim godinama plod se suši a u vlažnim trune. Smatra se da je najvažniji prenositelj ove bolesti smokvina osica Blastophaga grossorum, koja provodi oprašivanje ili tzv. kaprifikaciju smokava.

Bolesti smokve na lišću i drvenastim dijelovima

Virus mozaika

Virus mozaik smokve vrlo je rasprostranjena viroza smokava i kod nas i u svijetu. Znači, uzročnik ove bolesti je virus koji uglavnom napada lišće smokve. Na plodu se simptomi bolesti mogu primijetiti još dok su zeleni, ali to je vrlo rijetko. Simptomi na lišću vrlo se lako prepoznaju po žuto zelenim ili svijetlo žutim pjegama u obliku mozaika. Oboljeli listovi, uz promjenu boje, mogu se i deformirati. Vrlo čest prijenosnik ovog virusa je smokvina grinja (Eryophies ficus). Osim preko grinje, virus se širi i rezidbom, ali i cijepljenjem. Suzbija se posredno, tako da se suzbija smokvina grinja, nekim od akaricida.

Prethodni članakPriprema plodova za sušenje
Sljedeći članakNedostatak cinka kod vinove loze
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.