Posljednjih nekoliko godina na dolomitnim pjeskovitim tlima u primorju vinogradari su uočili da se na više mjesta javljaju simptomi koji, prema stručnoj literaturi, upućuju na nedostatak cinka. Cink, koji spada u mikroelemente, važan je za život biljaka jer igra ulogu katalizatora u nekim važnim životnim procesima pa nedostatak cinka prije svega nepovoljno utječe na normalan rast mladica i grožđa.

Znakovi bolesti

Nedostatak ili deficijencija cinka (Zn) kod nas je rijetka fiziološka bolest, koja se na vinovoj lozi javlja uglavnom potkraj proljeća. Na zahvaćenim trsovima simptomi se najprije javljaju na vršnim dijelovima mladica i zaperaka. Listovi su znatno manji, plojke su asimetričnog oblika sa široko otvorenim peteljkinim sinusom. Na takvim listovima istiću se izrazito oštri zupci. Između lisne nervature (žila) javlja se žućenje u obliku mozaika, ponegdje povezano sa sušenjem dijelova lista.

Plojka lista je glatka i debela a peteljka kraća. Trs raste grmoliko sa slabo bujnim mladicama cik-cak rasta i brojnim izraženim zapercima. Razmaci između koljenaca su kratki. Na više zahvaćenim trsovima redovito se javlja slaba oplodnja. Simptomi nedostatka cinka najviše sliče onima koji se javljaju kod virusne bolesti infektivne degeneracije vinove loze. Mogu se povezati i sa simptomima koji na lozi nastaju zbog nedostatka željeza (Fe) ili mangana (Mn). U svakom slučaju, dijagnozu bolesti najbolje može potvrditi odgovarajuća analiza lišća (folijarna analiza).

Analizom na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u Zavodu za ishranu bilja, utvrđeno je da je sadržaj cinka u lišću vinove loze koja je pokazivala jasne simptome nedostatka ovog mikroelementa iznimno nizak, i da je upravo nedostatak cinka vjerojatni uzrok simptoma koji se mogu vidjeti na priloženim slikama. Naime, u lišću vinove loze koja je pokazivala simptome pronađeno je svega 1,10 mg cinka na 1 kg suhe tvari, dok je u lišću zdravih loza iste sorte i s istog mjesta bilo osam puta više cinka.

Liječenje trsa

Liječenje oboljelih trsova u praksi se provodi jedino prskanjem lišća odgovarajućim cinkovim folijarnim gnojivima. To znači da potkraj proljeća ili početkom ljeta, čim se na lozi vide jasni simptomi nedostatka cinka, treba započeti prskanjem pojedinačnih trsova ili dijela vinograda najjače izloženog ovoj deficijenciji. Prskati treba nekoliko puta u razmacima od 7 do 10 dana, sve dok se simptomi ne izgube ili znatno ublaže. U našim bolje opskrbljenim poljoprivrednim ljekarnama mogu se nabaviti neka kvalitetna cinkova gnojiva za folijarno tretiranje biljaka. Nakon samo 2 – 3 tretiranja, u nekim vinogradima na Pelješcu gdje je primiječen nedostatak cinka postignuti su vrlo dobri rezultati. Dodavanje cinka putem tla ili premazivanjem prereza na tek orezanim trsovima vinove loze, što se preporučivalo ranije, nije lako i ne daje tako kvalitetne i brze rezultate kakvi se postižu prskanjem lišća suvremenim cinkovim folijarnim gnojivima.

Prethodni članakKako povećati urod uljane repice?
Sljedeći članakKupina – unosna voćna vrsta
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.