Jeste li znali:
– Narodni nazivi: crna jagoda, črna jagoda, črna kupina, ježina, ežina, kupinjača, kopinje, rbida, maljuga, robidnica.
– Zastupljena je u svim krajevima svijeta, a pretpostavlja se da je porijeklom iz Europe i Azije.
Kupina u prehrani:
– Plod kupine sadrži eterično ulje, tanin i pektin, jantarnu, jabučnu, oksalnu, mliječnu, salicilnu kiselinu i veliku količinu vitamina C (na 100 g kupina čak 21 g C vitamina).
– Vrlo je bogata vlaknatom tvari, a sadrži željezo (što je osobito važno u prve dvije godine života, te kod trudnica, dojilja te u pubertetu i klimakteriju) i kalcij.
– Laboratorijski testovi upućuju na moćno antioksidacijsko djelovanje, te smanjenje stvaranja LDL kolesterola tkz. lošeg. Nije međutim istraženo kakav antioksidacijski učinak imaju smrznute kupine, što je značajan podatak s obzirom da im je vijek trajanja u svježem stanju vrlo kratak.
– Sok od kupina sadrži betaine, koji potiču rad jetrenih stanica, te štite jetru i žučne putove od raznih tegoba.
– Osim ploda upotrebljavaju se korijen (oguliti koricu i osušiti je na suncu) i list koji imaju veliku količinu tanina koji ima stežuće djelovanje, te se koristi kod dizenterije (težih proljeva).
– Sakupljaju se mladi i nježni listovi i gornji cvjetni vrhovi, od travnja do kraja svibnja.
– Nekada se smatralo da jedenje plodova sprječava povraćanje. Proizvodnja kupine na okućnicama se proširila i na veće nasade jer je rentabilna. Troši se i prodaje kao svježe voće, a postoji mogućnost smrzavanja, konzerviranja i proizvodnje voćnih vina.
U dobre osobine uzgoja i prerade kupine možemo ubrojiti:
– Kupina vrlo rano počinje rađati, već u drugoj ili trećoj godini po sadnji. Po jednom hektaru može dati 5 – 15 tona ploda. Plodovi kupine mogu biti krupni i doseći težinu i veću od pet grama.
– Plodovi sadrže vitamine, željezo, magnezij, fosfor, kalcij, šećere, tanin, pektine, boju. Sve je to korisno za rekonvalescente, djecu i starije osobe.
– Kupina sazrijeva kada nema drugih poslova u polju u tijeku srpnja – kolovoza, pa je pogodno vrijeme za berbu.
– Relativno visoka cijena ploda i relativno visoki prinosi čine tu kulturu zanimljivom i s dohodovnog stajališta.
– Cvijet kupine je odlična pčelinja paša, a listovi se mogu sušiti (posebice kod divlje kupine) za dobar, aromatičan čaj za uklanjanje tegoba mokrenja i probave. Sušeni listovi upotrebljavani za čajeve poznati su već u staroj Grčkoj.
U nepovoljne osobine kupine mogli bi ubrojiti:
– Plodovi ne zriju istovremeno. Vrijeme berbe je produljeno i do trideset dana.
– Plodove treba brati vrlo često, svaki treći dan ili najkasni je jednom tjedno. Dozrijevanje s čestim branjem plodova je povoljno za potrošnju u svježem stanju, kada i prijevoz mora bi ti brz. Često branje plodova je nepovoljno za preradu u vino.
– U svrhu prerade u vino način povremene berbe je nepovoljan te treba odrediti pravi čas berbe. Crna boja ploda nije istovremeno znak zrelosti ploda. Javlja se prije tehnološke zrelosti. Berba se obavlja obično poslije podne, predvečer.
Svježa kupina sastoji se od:
– vode oko 87,5 %
– ekstrakta 6,8 %
– celuloze 1,5 %
– šećera kao invert oko 5,7 %
– kiselina, kao jabučna 1,3 %
– pektina 1,5 %
– pepela 0,5 %
U tehnološkom smislu kupina sadrži oko 5 % koštica – sjemenki, a od 100 kg ploda može se dobiti soka:
– na ručnoj preši 62 – 65 %
– hidrauličkoj preši 68 – 72 %
– modernim prešama 80 – 85 %

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRana zaštita lišća krizantema od bijele hrđe i pjegavosti
Sljedeći članakOdređivanje optimalnog roka berbe jabuka
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.