U razdoblju od 22. ožujka do 15. travnja 2020. u 13 smo dana bilježili značajne negativne temperature koje su oštetile cvjetne pupove i već zametnute plodove jabučastog voća (jabuka, kruška, dunja). Od sredine lipnja do sredine srpnja ove godine zabilježen je jači napad prve generacije jabučnog savijača (Cydia pomonella) koji oštećuje manji broj preostalih plodova u ranih sorata jabuka i krušaka, a naknadno se na istima razvija smeđa trulež (Monilinia sp.).

Vlasnici plantažnih nasada jabuka znaju da su tijekom ljeta najopasniji nametnici plodova uzročnici “crvljivosti”, ali veliki broj posjednika manjih i mješovitih voćnjaka uz okućnice i vikendice s promjenom klime dojavljuje nakon 2007. godine sve veće štete od iste skupine neželjenih organizama. Najčešći je uzrok ove pojave jabučni savijač, ali slične štete također mogu potjecati od nekoliko vrsta savijača kožice plodova, breskvinog savijača i druge generacije kukuruznog moljca. Prema iskustvima iz ranijih sezona obično u prvom tjednu lipnja na netretiranim stablima rane sorte jabuka bjeličnik pronalazimo prve plodove jabuke napadnute uzročnikom “crvljivosti” (Cydia pomonella), a dvadesetak dana naknadno već bilježimo 50 % zaraženih plodova. Isto smo zabilježili i ove sezone: prvi su “crvljivi” plodovi uočeni 6. lipnja 2020., ali naknadno je od sredine lipnja do sredine srpnja jabučni savijač oštetio gotovo 100 % nezaštićenih plodova ranih sorata jabuka uzgajanih bez mjera zaštite uz okućnice. Prema iskustvima iz ranijih sezona intenzivan let različitih uzročnika crvljivosti plodova očekujemo sve do početka mjeseca rujna (vidi Histogram 1.).

 class=
Histogram 1. Brojčana vrijednost i dinamika ulova leptira jabučnog i breskvinog savijača tijekom sezone 2020. (trapovi s feromonom Csalomon) u manjem mješovitom voćnjaku uz okućnice pri uzgoju voćaka bez mjera zaštite u središnjem djelu Međimurja
* kritični broj jabučnog savijača (Cydia pomonella) 3‐5 leptira tjedno, breskvina savijača (Cydia molesta) >10 leptira tjedno

Ovisno o sustavima uzgoja osjetljivih voćnih vrsta i vremenskim prilikama, jabučni savijač godišnje razvija jednu do četiri generacije te danas predstavlja jednu od najprilagodljivijih i opće raširenih neželjenih vrsta u proizvodnji jabuke. Suvremena proizvodnja jabuke tolerira štete do 1 %, ali proizvođači nastoje smanjiti gubitke ispod 0,5 %. Napada isključivo plodove pa ga svrstavamo u tehnološke štetnike, a naknadno se jače razvija smeđa trulež (Monilinia).

Štete i do 80%

Jabučni savijač (Cydia pomonella) je najznačajniji tehnološki štetnik jabuke i kruške, a može se razvijati na drugim voćnim vrstama (kruška, orah, marelica, kesten) i šumskom drveću (bukva, hrast). Ako se ne provode mjere zaštite jabučni savijač u formi crvljivosti plodova uništi 30 % do 50 % očekivanog uroda, a pojedinih sezona štete mogu biti veće od 80 %. Premda podrijetlom iz euroazijskog područja, posljednjih dvjestotinjak godina se uspješno proširio u Sjevernoj i Južnoj Americi, Južnoj Africi, Australiji i Novom Zelandu. Zbog specifičnog načina života gusjenice u unutrašnjosti ploda, suzbijanje je prilično otežano. Gusjenica je izložena kontaminaciji korištenih pripravaka vrlo kratko vrijeme, pa optimalni rokovi suzbijanja traju svega nekoliko dana i moraju biti precizno određeni. Pojavom feromona usavršene su metode praćenja leta, signalizacija kritičnog broja leptira jabučnog savijača i određivanje optimalnog roka suzbijanja, a primjenom novih bioloških i biotehničkih pripravaka zaštita je postala ekološki prihvatljivija.

Suzbijanje pomoću feromona

Ženski seksualni mirisi kukaca se na tržištu javljaju u obliku kapsula koje stavljamo u stupice ili složive mamce s podlogom od dugo aktivnog ljepila. U njima se mužjaci privučeni mirisom ženke zalijepe, a dnevni ulovi nam daju krivulju ili dinamiku leta jabučnog savijača tijekom sezone. Procjena jačine populacije jabučnog savijača feromonima i određivanje kritičnog broja ovise o rasporedu i broju mamaca po jedinici površine, atraktivnosti feromona, kao i spoznaji da kopulacija nastaje samo za toplije večeri (>13°C). Sustavna praćenja početka pojave prvih leptira prezimljujuće populacije u regiji pokazuju da se posljednjih 30 godina prvi leptiri svakog desetljeća ranije pojavljuju prosječno 5 dana. Nekad je početak leta prezimljujuće populacije bilježen tek početkom svibnja, a zadnjih sezona prve leptire lovimo već početkom ili sredinom travnja. Također, zadnjeg desetljeća bilježimo značajan rast populacije, štetnost njihovih ličinki i broj usmjerenih suzbijanja jabučnog savijača. Naime, na području Međimurja se broj usmjerenih zaštita tijekom razdoblja 1995.-2008. godine gotovo udvostručio. Ipak, postavljanjem mreža protiv tuče zadnjih godina primjećujemo da je aktivnost leptira jabučnog savijača u takvim nasadima smanjena, ali se zbog povišene vlažnosti zraka javljaju neke druge štetne vrste (npr. kalifornijska štitasta uš, moljac kružnih mina, mušica galica lišća, druga generacija kukuruznog moljca). Pojačanoj populaciji jabučnog savijača zadnjeg desetljeća najviše pogoduju vrlo povoljni meteorološki uvjeti s trendom promjene klime uz nešto manje hladne zime i sve toplija ljeta, te višegodišnje povećavanje površina s jabukom. Pritom zadnjih godina gotovo da ne primjećujemo prijelazno razdoblje i pad populacije leptira između prve i druge generacije jabučnog savijača, već se njihova kritična brojnost pojavljuje već krajem travnja ili početkom svibnja i traje bez prekida sve do kraja kolovoza ili početka rujna. Ove spoznaje samo dokazuju da globalno zatopljenje značajno utječe na pojačanu štetnost nekih kategorija nametnika bilja, a jabučni savijač je svakako jedan od njih. Metoda konfuzije (ili zbunjivanja jabučnog savijača) je od 2015. godine dostupna na hrvatskom tržištu (distributer tvrtka “Moć znanja” d.o.o. iz Zagreba), a već postoje pozitivna iskustva temeljem provedenih višegodišnjih pokusa o njihovom dobrom dopunskom učinku uz smanjenu primjenu “klasičnih” insekticida. Korištenjem virusa granuloze (npr. Carpovirusine, Madex) fiziološki slabimo gusjenice savijača, pa time povećavamo učinkovitost slabije djelotvornih insekticida. Pripravci na osnovi virusa granuloze su najučinkovitiji kad se koriste u uvjetima povišene vlažnosti zraka i smanjene sunčane radijacije (najbolje u večernjim satima, uz dodatak 0,5 % šećera radi poticanja gusjenica na konzumiranje). Osim pripravaka iz starije skupine organofosfata (npr. Imidan WG) i neonikotinoida (Calypso, Mospilan), svakako treba koristiti ekološki prihvatljivije biotehničke insekticide ( Mimic, Runner, Insegar) te naturalite ( Affirm, Delegate) i novu skupinu diamida ( Coragen). Zbog pojave otporne populacije jabučnog savijača na prečesto korištene pripravke neophodno je tijekom sezone mijenjati pripravke iz različitih kemijskih skupina (prema Tablici 1.).

U mnogim razvijenim zapadnoeuropskim regijama proizvodnje jabuke se pojavljuje i rezistentna ili otporna populacija jabučnog savijača na prečesto korištene skupine insekticida, pa se voćarima preporučuje da pri suzbijanju ovog nametnika dosljedno poštuju tzv. antirezistentnu strategiju i tijekom sezone u optimalnim rokovima naizmjenično koriste pripravke različitih skupina (vidi Tablicu 1.).

 class=
Tablica 1. Različite skupine i pripravci za suzbijanje uzročnika “crvljivosti” jabuke u našoj zemlji
*registriran za suzbijanje gusjenica dudovca na voćkama, a djelotvoran i na gusjenice jabučnog savijača
 class=
Slike 1, 2 i 3: Zbog ovogodišnjeg proljetnog smrzavanja i manje rodnosti jabučastog voća, gusjenice prve generacije jabučnog savijača pričinile su značajno veće štete nego prosječnih sezona: pažnju ovog štetnika privlači značajno manji broj plodova, pa od sredine lipnja do sredine srpnja na nezaštićenim ranim sortama jabuka i krušaka bilježimo štetu gotovo 100 % (slika 1 i 2). Učestale kiše u tom su razdoblju pogodovale naknadnom jačem razviju smeđe truleži (Monilinia – slika 2), a iznadprosječna toplina, sparina i oborine u kolovozu pogodovale su razvoju gorke truleži plodova (Colletotrichum – slika 3) (foto: M. Šubić)
Prethodni članakZa bolje raspoloženje i pamćenje – ginko
Sljedeći članakProizvođači trebaju poznavati vlastite proizvode
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.