Krajem rujna, na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, održan je okrugli stol s temom „Metode i primjene senzorske analize u vrednovanju i kontroli poljoprivredno-prehrambenih proizvoda“. Okrugli stol je organiziran u okviru projekta osnivanja Centra za sigurnost i kvalitetu hrane od strane Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta financiranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Projekt Centra za sigurnost i kvalitetu hrane je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. u sklopu poziva na dostavu projektnih prijedloga ”Ulaganje u organizacijsku reformu i infrastrukturu u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija”. Vrijednost projekta je 88.873.759,00 kuna, a iznos bespovratnih sredstava 61.303.629,00 kuna. Razdoblje provedbe projekta je od 1. listopada 2018. do 1. listopada 2022. godine.

Sudionici okruglog stola, koji se zbog epidemiološke situacije održao s ograničenim brojem ljudi, bili su prof. dr. sc. Nada Vahčić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu,  prof. dr. sc. Dragan Bubalo, prof. dr. sc. Ana Jeromel i prof. dr. sc. Đani Benčić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu te prof. dr. sc. Jasna Bošnir iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.

U svojem uvodnom obraćanju izv. prof. dr. sc. Nikica Šprem s Agronomskog fakulteta naglasio je kako je projekt izuzetno važan zbog svoje multidisciplinarnosti i suradnje većeg broja znanstvenika s više različitih zavoda. Dr. Sc. Sandra Šikić, zamjenica ravnatelja NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“ rekla je kako je povezivanjem aktivnosti cilj zaštititi potrošače i proizvođače. Također, naglasila je i kako imamo vrhunske prehrambene proizvode koje će proizvođači, uz potvrdu kvalitete koji omogućava Centar, moći još bolje plasirati na domaće i inozemno tržište, što je izuzetno bitno sad za vrijeme korona krize.

               Nedostaje laboratorija za senzoriku

Prof. dr. sc. Nada Vahčić naglasila je kako je senzorika jednako bitna kao i bilo koja druga fizikalno-kemijska metoda. Rekla je i da već dugi niz godina imaju izuzetnu suradnju s prehrambenim industrijama koji kod njih školuju svoje senzorne analitičare. Izazovom smatra manjak laboratorija za senzoriku u Hrvatskoj i manjak kvalitetnih senzorskih analitičara. Prof. dr. sc. Dragan Bubalo govorio je o senzorici meda. Ciljem i izazovom senzorike smatra upoznavanje proizvođača s vlastitim proizvodima kao i edukacije potrošača o proizvodima koje kupuju kako bi znali razlikovati kvalitetne od nekvalitetnih proizvoda. Prof. dr. sc. Ana Jeromel rekla je kako je senzorika glavna stavka kod ocjenjivanja vina. Također, naglasila je i kako je kod vina senzorska analiza dosta kompleksnija nego kod ostalih proizvoda. Osim toga, smatra kako se senzoričari moraju konstantno dodatno educirati i napredovati, a izazovom smatra edukaciju potrošača o vinima. Prof. dr. sc. Đani Benčić govorio je o klasifikaciji i uvjetima za stjecanje oznake kod maslinovog ulja. Naglasio je i kako su tri njegova studenta prvaci svijeta u kvaliteti maslinovog ulja te kako smo naglo napredovali na svjetskoj sceni u kvaliteti maslinovog ulja i došli u sam svjetski vrh. Međutim, smatra kako je za opstanak u svjetskom vrhu potreban kontinuitet kvalitete i kvantitete, što često nemamo zbog promjenjivosti klimatskih prilika koje imaju veliki utjecaj na kvalitetu maslinova ulja. Izazovom smatra edukaciju potrošača i osiguranje što kvalitetnijih i što dostupnijih senzorskih analitičara.  Zaključio kako je senzorika od izuzetne važnosti pri proizvodnji kvalitetnog maslinovog ulja.

               Označavanje analiziranih proizvoda

Prof. dr. sc. Jasna Bošnir iz NZZJZ „Dr. Andrija Štampar rekla je kako imamo vrhunske prehrambene proizvode kad uzmemo da se 33 % proizvoda u EU razlikuje u senzorici. Govorila je i o potrebi stavljanja oznake na proizvode kod kojih je provedena senzorska analiza. Kao izazov smatra edukaciju usko specijaliziranih stručnjaka za senzoriku, razvijanje laboratorija za otkrivanje patvorina, povezivanje malih proizvođača s akademskom zajednicom te stavljanje senzorike kao dodane vrijednosti proizvodu.

Prisutni su nakon okruglog stola imali priliku razgledati i novi moderno opremljeni Senzorski laboratorij, koji omogućuje rad analitičara u skladu sa svjetskim standardima, čime se osigurava sigurnost i pouzdanost rezultata. Senzorski laboratorij se sastoji od prostorije za edukacije, pripremu hrane, kušanje u boksovima te uredske i skladišne prostorije.

 

Prethodni članakKako spriječiti crvljivost i trulež plodova jabuka i krušaka?
Sljedeći članakNovi vrhunski hibridi kukuruza
Marin Marasović mag. ing. agr.
Rođen je u Zagrebu 08.04.1994. godine. U Sesvetama završava osnovnu školu, a potom i Opću gimnaziju Sesvete. 2012. godine upisuje preddiplomski studij Ekološka poljoprivreda na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kojega završava 2015. godine obranom završnog rada na temu „Od obiteljskog do agroturističkog gospodarstva – studij slučaja“. Iste godine upisuje diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam. Diplomski studij završava 2018. godine obranom diplomskog rada na temu „Ocjene mogućnosti razvoja agroturističkog gospodarstva na području Dalmatinske zagore“. Nakon završetka fakulteta, u travnju 2019. zapošljava se kao urednik u Gospodarskom listu. Od 2021. godine radi kao glavni urednik internetskog portala Gospodarskog lista.