Europski projekt InBestSoil u Zagrebu ne istražuje samo fizikalna i kemijska svojstva tla, nego i kako rezultate o infiltraciji vode, sadržaju ugljika u tlu, zbijenosti i kvaliteti tla pretvoriti u korisne alate za prostorno planiranje, poticaje i dugoročno održivo upravljanje peri-urbanim zemljištem.
Peri-urbana tla sve više postaju prostor sukoba različitih interesa. Ona istodobno trebaju zadržati proizvodnu funkciju, podnijeti pritisak urbanizacije, očuvati krajobrazne i ekološke vrijednosti te pomoći u prilagodbi klimatskim promjenama. Upravo zato je zagrebački Lighthouse 4 (LH4) u okviru europskog projekta InBestSoil zanimljiv i izvan užeg znanstvenog kruga: on povezuje praćenje zdravlja tla s ekonomskim vrednovanjem njegovih usluga, poslovnim modelima i preporukama za javne politike. Projektni dokumenti jasno navode da je cilj InBestSoil projekta razviti okvir za ulaganje u očuvanje i obnovu zdravlja tla kroz ekonomsko vrednovanje usluga ekosustava, njihovo uključivanje u poslovne modele i poticaje te suradnju s dionicima. U tom okviru zagrebački LH4 predstavlja kontinentalni urbani primjer, s fokusom na peri-urbana tla Zagreba.
U dokumentima se navodi da ovo područje karakteriziraju promjene u korištenju zemljišta zbog urbanog širenja, intenzifikacije poljoprivrede i napuštanja zemljišta što dovodi do sukoba između razvojnog pritiska i očuvanja ključnih usluga ekosustava tla. Posebno se spominju zbijanje tla, gubitak organske tvari, slaba koordinacija u upravljanju šumama, travnjacima i poljoprivrednim zemljištem, kao i činjenica da se funkcije tla još uvijek rijetko ozbiljno uzimaju u obzir u prostornom planiranju i politici.
Sama istraživanja u Zagrebu obuhvaćaju više načina korištenja zemljišta, što uključuje šumu, travnjak, oranicu, voćnjak i napušteno poljoprivredno zemljište, pri čemu je ideja usporediti kako različiti intenziteti korištenja i različiti načini upravljanja utječu na otpornost tla i usluge koje ono pruža. Za širi javni interes to je važna točka: ne raspravlja se samo o “dobrom” ili “lošem” tlu, nego o tome kako konkretni oblici korištenja prostora utječu na sadržaj i infiltraciju vode u tlu, sadržaj ugljika, stabilnost tla i dugoročne troškove degradacije.
Razlike među tipovima korištenja tla i njihove posljedice
U objavljenom znanstvenom radu o travnjacima u peri-urbanom krajoliku Zagreba autori navode da su travnjaci pokazali viši sadržaj organske tvari, povoljniju volumnu gustoću tla i aktivan ciklus ugljika, dok su šumska tla pokazala najveću stabilnost agregata i najbolju infiltraciju vode. Oranice su pritom imale znakove strukturne degradacije, najveću gustoću tla i najniže zadržavanje vode. Posebno je važno što autori rezultate ne svode samo na agronomski aspekt, nego ih izravno povezuju s urbanim planiranjem, klimatskom prilagodbom i otpornošću peri-urbanih krajolika. Za javnu upravu i gospodarske aktere možda je još važnije ono što slijedi nakon mjerenja. U projektnoj dokumentaciji za LH4 naglašava se da je glavni izazov razviti integrativne modele koji bi podatke o tlu pretvorili u praktične alate za upravitelje zemljištem, jedinice lokalne samouprave i prostorne planere.
Drugim riječima, cilj nije ostati na znanstvenim grafovima, nego podatke o infiltraciji vode, zbijenosti tla, organskoj tvari, ugljiku i drugim pokazateljima povezati s odlukama o korištenju zemljišta, zelenoj infrastrukturi, poticajima i pravilima upravljanja prostorom. Tu se vidi i posebnost samog InBestSoil projekta. Projekt ne staje na mjerenju stanja tla, nego pokušava odgovoriti na pitanje kako zdravlje tla uključiti u ekonomske i upravljačke odluke. Projektni rezultati govore o ekonomskom vrednovanju usluga ekosustava tla, novim poslovnim modelima za zdravlje tla, politici i poticajima za ulaganje u zdravlje tla te o potrebi uključivanja različitih skupina dionika u taj proces. To znači da je LH4 relevantan, ne samo za istraživače, nego i za lokalnu i regionalnu upravu, poljoprivrednike, savjetodavne službe, poslovne subjekte i organizacije civilnog društva.
Tlo kao infrastruktura i razvojni resurs
Važan element je i dionički pristup. InBestSoil projekt navodi se da su za LH4 posebno važna javna tijela, akademska zajednica i istraživačke skupine, ali i da poljoprivrednici, poduzeća i organizacije civilnog društva pokazuju visoki interes. Time se potvrđuje da je peri-urbano tlo tema koja više ne pripada samo agronomiji ili ekologiji, nego i razvoju lokalnih zajednica, upravljanju prostorom i investicijskim odlukama. Iz perspektive Gospodarskog lista, najzanimljivija poruka mogla bi biti da tlo u peri-urbanom prostoru nije samo pasivna podloga za gradnju ili poljoprivredu.
Ono je infrastruktura koja zadržava vodu, skladišti ugljik, podržava zelenilo (vegetaciju), smanjuje rizik od degradacije i utječe na dugoročnu održivost prostora. Ako se te funkcije zanemare, trošak se kasnije javlja kroz lošije upravljanje vodom, pad kvalitete prostora, gubitak produktivnosti i veću klimatsku ranjivost. Zagreb, sa svojim mozaikom šuma, travnjaka i poljoprivrednih površina pod pritiskom urbanog rasta, dobar je primjer zašto će podaci o zdravlju tla sve više ulaziti i u razvojne, ali i u gospodarske odluke.
Foto: izv. prof. dr. sc. Igor Bogunović
