Znanstvenice Instituta Ruđer Bošković pokrenule su projekt CLIMAGRIT u kojem istražuju kako „dobre“ bakterije iz tla mogu povećati otpornost biljaka na klimatske promjene. Projekt, osim razvoja mikrobnih biostimulansa kao promotora biljnog rasta, povezuje klimatološka predviđanja sa sastavom mikrobioma tla, ističući njegovu važnu ulogu u zdravlju ekosustava i održivoj poljoprivredi.
Klimatske promjene već dulje vrijeme mijenjaju pravila igre u poljoprivredi diljem Europe. Sve češći toplinski valovi, produžena sušna razdoblja i nepredvidive količine oborina postaju nova stvarnost s kojom se poljoprivrednici moraju nositi. Hrvatska nije iznimka, a Varaždinska županija, kao jedno od važnijih poljoprivrednih područja u Hrvatskoj, već godinama osjeća te promjene. Tako je između 2005. i 2023. godine suša uzrokovala ekonomske gubitke procijenjene na 560 milijuna eura.
Usred ovih izazova pokrenuli smo projekt „Integracija znanosti i tradicije za otpornu i održivu proizvodnju hrane u doba klimatskih promjena – CLIMAGRIT“. Želimo spojiti znanost i iskustvo poljoprivrednika kako bismo razvili konkretna rješenja. Naš cilj je omogućiti poljoprivredi da ostane održiva i otporna u nadolazećim desetljećima, a ključno pitanje na koje tražimo odgovor je mogu li mikroorganizmi koji žive u tlu pomoći biljkama da se nose s klimatskim promjenama? objašnjava dr. sc. Ines Sviličić Petrić, voditeljica projekta iz Zavoda za istraživanje mora i okoliša.
Nevidljiva pomoć iz tla
Istraživački tim će rješenje za otpornost biljaka pokušati pronaći u svijetu koji golim okom ne vidimo. Uspješna poljoprivredna proizvodnja temelji se na složenoj međusobnoj povezanosti tri ključne komponente: biljke, tla i mikrobioma. Biljka predstavlja proizvođača hrane i centar vidljivog poljoprivrednog sustava, dok tlo osigurava fizičku potporu, vodu i hranjive tvari. Mikrobiom pak čini nevidljivi, ali ključni dio sustava. Ova zajednica mikroorganizama, koja žive na i u biljci, u tlu i oko korijena, pomaže biljci u usvajanju vode i hranjivih tvari, potiče njen rast i razvoj te djeluju kao prirodna zaštita od različitih stresora, uključujući klimatske stresove poput suše. Zajedno, ove tri komponente određuju zdravlje, prinos i kvalitetu usjeva.
Suša je jedan od najvećih izazova za poljoprivredu Varaždinske županije, zbog čega projekt CLIMAGRIT posebnu pozornost posvećuje razvoju mikrobnih biljnih biostimulansa (poznatih kao mikroorganizmi promotori biljnog rasta) koji bi pomogli biljkama da lakše prebrode sušna razdoblja. Istraživanje će krenuti od laboratorijskih pokusa u kontroliranim uvjetima, gdje će znanstvenici procijeniti koji mikroorganizmi najbolje funkcioniraju u uvjetima suše, a zatim će slijediti terenska istraživanja.
Varaždinska županija kao glavni partner, osigurat će snažnu povezanost projekta s lokalnom zajednicom, poljoprivrednicima i razvojnim politikama između ostalog i odabirom OPG-ova koji će sudjelovati kao partneri u terenskim pokusima na stvarnim usjevima, s naglaskom na tradicijske, autohtone sorte osjetljive na sušu. Riječ je o kulturama s EU oznakama izvornosti koje predstavljaju vrijedan dio lokalne i nacionalne baštine te su prirodno prilagođene našem tlu, klimi i mikroorganizmima. U vremenu klimatskih promjena, održiva rješenja započinju lokalno u tlu, sortama i znanju koje već imamo. Od vremenskih podataka do predviđanja suše.
Rano prepoznavanje i predviđanje rizika od suše
Drugi dio istraživanja fokusira se na razvoj sustava za rano prepoznavanje i predviđanje rizika od suše na području Varaždinske županije, temeljen na povezivanju lokalnih i globalnih izvora podataka. Poseban naglasak stavljen je na razumijevanje povezanosti između rizika od suše i promjena u sastavu mikrobioma tla, čime se doprinosi dubljem razumijevanju ekoloških posljedica klimatskih promjena na “mikrosvijet” ispod površine i razvoju alata za informirano upravljanje rizicima u poljoprivredi. Takav alat omogućio bi poljoprivrednicima i lokalnim vlastima da reagiraju na vrijeme i prilagode raspored navodnjavanja, posade otpornije kulture ili poduzmu druge mjere prije nego što suša postane stvarni problem.
Učestalost i intenzitet suša, poplava i toplinskih valova rastu, a s njima i ekonomski gubici. Uspjeh će se mjeriti u tome hoće li tradicionalne kulture preživjeti sljedeću sušu, hoće li mali poljoprivrednici moći planirati proizvodnju s većom sigurnošću, hoće li lokalna zajednica imati alate za odgovor na klimatske rizike. Ukupna vrijednost projekta iznosi 583.752,84 eura, od čega se 496.189,89 eura financira bespovratnim sredstvima iz europskih fondova. Projekt će trajati od siječnja 2026. do lipnja 2029. godine, a provodi se u suradnji s Varaždinskom županijom kao glavnim partnerom.
Izvor: Institut Ruđer Bošković
