Državni ured za reviziju objavio je u ožujku 2026. kritično izvješće u kojem je utvrđeno da isplata više od 3,5 milijardi eura iz Europskog poljoprivrednog fonda nije rezultirala rastom poljoprivredne proizvodnje. 

U redovitom izvješću Državni ured za reviziju objavio je porazne rezultate o učinkovitosti potpora u poljoprivredi. Glavni nalaz revizije otkriva duboki nesrazmjer između uloženih sredstava i stvarnih rezultata na terenu, jer isplata više od 3,5 milijardi eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj nije dovela do priželjkivanog rasta domaće proizvodnje. Umjesto modernizacije i povećanja prinosa, revizori su utvrdili da je razina proizvodnje u ključnim sektorima ostala gotovo identična onoj iz 2010. godine, što postavlja ozbiljna pitanja o strategiji upravljanja ruralnim razvojem.

Osim stagnacije proizvodnje, revizori su detektirali ozbiljne sistemske propuste unutar ključnih institucija. Agencija za plaćanja u poljoprivredi dobila je uvjetno mišljenje za svoje financijske izvještaje, prvenstveno zbog uočenih neusklađenosti i izrazito dugih rokova isplate sredstava koji su poljoprivrednike ostavljali u neizvjesnosti. Administrativni aparat ocijenjen je kao preglomazan i neučinkovit, stvarajući nepotrebne barijere onima kojima je pomoć najpotrebnija. Zbog ozbiljnosti situacije i sumnji na teže povrede zakona, dio opsežne dokumentacije o utvrđenim nepravilnostima službeno je proslijeđen Državnom odvjetništvu na daljnje postupanje. Poseban fokus revizije bio je usmjeren i na upravljanje državnim resursima na lokalnoj razini.

Analiza poslovanja pojedinih jedinica lokalne samouprave otkrila je nered u evidencijama potraživanja od prodaje i zakupa poljoprivrednog zemljišta. U pojedinim općinama utvrđeno je da se godinama nisu adekvatno pratili prihodi od zemljišta, što je rezultiralo višemilijunskim gubicima u lokalnim proračunima. Ovim izvješćem Državni ured za reviziju poslao je jasnu poruku da dosadašnji model raspodjele poticaja bez jasnih kriterija uspješnosti više nije održiv te da je potrebna hitna korjenita reforma cijelog sustava.

Foto: Pixabay

Prethodni članakObjavljeni odgovori na najčešća pitanja vezana za potpore za EIP operativne skupine
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.