Lavanda je jedna od najpoznatijih aromatičnih i ljekovitih biljaka. Kod nas je tradicionalno najviše raširena na otoku Hvaru. Zadnjih se godina uzgoj lavande u značajnoj mjeri proširio i po područjima kontinentalne Hrvatske, pa već imamo i prave plantažne nasade lavande.

Najčešće je riječ o uzgoju lavande budrovke (Lavandula hybrida) ili tzv. lavandina. U literaturi kod nas se često može pročitati da je lavanda otporna na bolesti i štetnike, što nije točno. Oni koji uzgajaju lavandu odmah su se suočili i s pojavom bolesti. Od kojih su, prema našim zapažanjima, kod nas najčešće sljedeće: pjegavost lišća (Septoria lavandulae) i trulež korijena (Phytophthora nicotianae var. parasitica)

Pjegavost lišća lavande

Na lišću lavande se tijekom cijele vegetacije od početka proljeća pa sve do kraja ljeta javljaju okruglaste pjege, sivo-bijele boje, okružene prstenom ljubičaste boje. Pjege u slučaju jače zaraze zahvaćaju veću površinu lista i mogu uzrokovati sušenje ili nekrozu lišća. Bolest prezimljuje na otpalom i starom lišću lavande i izvor je širenja zaraze u idućoj vegetaciji. Kod nas nema registriranih fungicida za ovu bolest. Prema iskustvima iz svijeta, uspješno se suzbija fungicidima, kao što su preparati: Bavistin KS, Zino KS i Signum.

Trulež korijena lavande

Ovo je najvažnija, ali i najopasnija bolest lavande. Raširena je svagdje gdje se uzgaja lavanda. Bilo kao aromatična biljka, bilo dekorativna ili ukrasna vrsta. Bolest se uočava simptomima venuća biljaka za vrijeme najtoplijih ljetnih dana, a zatim i njihovim sušenjem, koje se javlja zbog truleži i propadanja korijena. Bolest se osobito širi u rasadnicima lavande.

Pseudogljiva, uzročnik bolesti, živi u tlu ili supstratima za uzgoj i tako biljku zarazi preko korijena, pa se glavni simptomi najbolje i najsigurnije prepoznaju na presjeku korijena, i to u vidu posmeđenja ili truleži. Suzbijanje se provodi samo preventivno tretiranjem korijena fungicidima Metaxyl MZ 72 WP, Ridomil MZ 72 WP, Galben M WP, Aliette flash WG, Topic WP i dr., kao i iznošenjem zaraženih biljka iz nasada. Osim ovih bolesti, na lavandi se javlja i sušenje stabljike lavande (Phomopsis lavandulae).

Sušenje stabljike lavande

Tipični simptomi ove bolesti uočavaju se na stabljikama u vidu smeđe-sivih do crnih pjega, a zbog jačeg napada bolesti stabljike počinju venuti i sušiti se. Na napadnutim dijelovima stabljike primjećuju se crna plodna tijela ili piknidi gljive u kojima se stvaraju spore koje šire zarazu. Bolest se u nekim područjima uzgoja lavande u svijetu navodi kao najznačajnija i najčešća.

Uzročnik ove bolesti navodi se još i pod nazivom Phoma lavandulae. Suzbijanje se, prema iskustvima iz svijeta, provodi preventivno, i to iznošenjem zaraženih biljaka iz nasada i tretiranjem nekim fungicidima na bazi strobulurina (npr. preparati Amistar SC i dr.). Od virusnih bolesti na lavandi spominje se viroza, koju uzrokuje tzv. Alfa mozaik virus. Simptomi bolesti su žućenje lišća i kržljavost biljaka. Virus se prenosi lisnim ušima, ali i agrotehničkim radnjama prilikom obrade lavande. Suzbijanje ove bolesti provodi se indirektno korištenjem insekticida protiv lisnih ušiju kao prenositelja virusa.

Prethodni članakVoćni kup
Sljedeći članakPileći bataci s medom i šljivama
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.