fbpx

Zaštita bilja

Bolesti kupusnjača

0
Osim opće raširenih bolesti kupusnjača, sve se više pojavljuju ranije manje poznati neželjeni organizmi prilagođeni visokim temperaturama i sparini: npr. bakterijska bolest tamne truleži žila (Xanthomonas campestris p.v. campestris) te nametnik kupusni štitasti moljac ili “bijela mušica” (Aleyrodes proletella)

Nova era zaštite žitarica od bolesti

Centralni dan polja tvrtke Syngenta Agro koji je ove godine održan u pustari Višnjica, na pokusnim poljima Vaška, s ciljem pokazivanja novih rješenja u suzbijanju bolesti žitarica, okupio je nekoliko stotina poljoprivrednih proizvođača.

Novi insekticid DELEGATE 250 WG – voćarima nudi kvalitetnu zaštitu uz iznimno kratku karencu!

0
U programu tvrtke AGROCHEM MAKS posebno su važni insekticidi nove generacije, budući da smo svjedoci velikih redukcija u broju registriranih sredstava za zaštitu bilja. Ovaj problem je naročito izražen u voćarstvu, gdje se ukida značajan broj insekticida. Naziv novog insekticida je DELEGATE 250 WG, a primjenjuje se u brojnim voćnim vrstama protiv najvažnijih štetnika, uz karencu od samo 7 dana!

Nepažljiva primjena sredstava za zaštitu bilja i folijarnih gnojiva

0
Deformirane biljke s različitim stupnjem oštećenja mogu biti posljedica primjene mješavina sredstava za zaštitu bilja i/ili folijarnih gnojiva.

Zaštita povrća u ekološkom uzgoju

0
Posljednjih godina, proizvodnja povrća dobiva sve veći značaj. Mogućnost uzgoja na malim površinama, unaprijeđena agrotehnika, uzgoj tijekom cijele godine, razvoj tržišta i porast proizvodnje, prerade i potrošnje, velik izbor sorti i hibrida, brz povratak uloženih sredstava, čine uzgoj povrća atraktivnom poljoprivrednom djelatnošću. Sve je više ekoloških proizvođača povrća, te se nadamo da će ih s godinama biti još i više, jer su potrebe za organski uzgojenom hranom sve veće.

Uz vrhunsku zaštitu do vrhunskih prinosa u soji

0
Ovih dana u tijeku je sjetva jarih kultura: šećerne repe, soje, suncokreta i kukuruza. Kako se pokazalo u nekoliko zadnjih godina, proizvodnja u tvornici pod otvorenim nebom postaje sve izazovnija. Naime, zbog sve ekstremnijih klimatskih uvjeta, potrebno je biljkama osigurati dovoljne količine hranjiva, dobru predsjetvenu pripremu i adekvatnu zaštitu kroz cijelu vegetaciju i tek nakon toga možemo očekivati vrhunske prinose s naših polja.

Imate problem višegodišnjih korova u kukuruzu?

0
Višegodišnji uskolisni i širokolisni korovi niču kasnije u proljeće, a za njihovo suzbijanje se primijenjuju herbicidi nakon nicanja kukuruza i korova tzv. post-em herbicidi. Prednost u post-em primjeni imaju herbicidne kombinacije koje djeluju preko lista, stabljike i tla. Za razliku od mnogobrojnih herbicida na tržištu, upravo herbicidi Elumis obitelji imaju sva navedena svojstva.

Rezistentnost korova na herbicide

0
Rezistentnost, odnosno razvijanje otpornosti je jedan od najvećih nedostataka kemijskih mjera borbe protiv štetnih organizama (korova, uzročnika bolesti, štetnika). Prvi podaci o pojavi rezistentnosti korova na herbicide datiraju od kasnih pedesetih godina prošlog stoljeća kad je dokazano da maslačak pruža otpor prema 2,4-D herbicidu. Koncem šezdesetih utvrđeno je da kostriš (Senecio vulgaris) pruža otpor prema simazinu. Od tada do danas problem rezistentnosti sve više raste.

Priljepača – učestali korov žitarica

Čekinjasta broćika, broćenica, broć mali, fatavac, hvatavac, korenica, korenika, lipavica, mačak, prilipača, pupac, pupčac, sapinjača, smolavac, turica, krpiguz, krpelj samo su neki od narodnih naziva ove jednogodišnje širokolisne vrste koja učestalo zakorovljuje ozime žitarice i uljanu repicu.

Konačno herbicid za proljetnu zaštitu žita s fleksibilnim vremenom primjene

0
Današnji uzgajivači žitarica suočeni su s brojnim izazovima; pod sve su većim pritiskom da učinkovito skrate rokove i smanje troškove ispravnim odlukama pri odabiru sorti i proizvoda za zaštitu, a da istodobno budu obaviješteni o novim propisima u području poljoprivrednog uzgoja.

Novost u ponudi – preparati s Trichoderma vrstama

0
U ekološkoj poljoprivredi prisutna je konstantna težnja da se pronađu još bolje metode, neškodljive za ljude koji konzumiraju poljoprivredne proizvode. Ta nas je težnja dovela do primjene različitih organizama i njihovih proizvoda. Od bioloških preparata najčešće se primjenjuju korisni mikoorganizmi, među kojima gljivice roda Trichoderma spp. predstavljaju najzastupljeniju skupinu.

Japanski cvjetni trips – novi štetnik našeg povrća i cvijeća

0
U Hrvatskoj je 2016., u vrtnom centru u Turnju, na biljkama hortenzije po prvi put nađen japanski cvjetni trips (Thrips setosus). To je azijska vrsta tripsa, proširena u Japanu, na Sumatri i u Južnoj Koreji. U Europi je prvi put zabilježena 2014. u Nizozemskoj, a nakon toga i u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Podrijetlo populacije štetnika nađene u Hrvatskoj nije poznato, ali se može pretpostaviti da je unesena hortenzijama iz Nizozemske.

Zebra chip prijeti Europi

0
Zbog bolesti poljoprivredne biljke gube svoja proizvodna svojstva ili u potpunosti propadaju. Uz gljivice (i pseudogljivice), viruse i viroide, bakterije i njima vrlo slične fitoplazme posljednjih godina pričinjavaju sve veće ekonomske štete u hortikulturnoj proizvodnji (voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, cvjećarstvu i rasadničarstvu).

Različiti uzročnici „crvljivosti“ lukovičastog povrća

0
Na pitanje pretplatnika koji ima teškoće u uzgoju lukovičastog povrća, jer mu u nasadima štetu rade „crvići“ na biljkama, pa ga zanima kako ih spriječiti, odgovara naš stručni suradnik iz Savjetodavne službe, mr.sc. Milorad Šubić.

Štetnici u krumpiru

Zemljišni štetnici (žičnjaci, gusjenice sovica, grčice hrušta i rovac) žive u tlu i napadaju gomolj krumpira ne samo na početku razvoja, nego i od početka tuberizacije, pa do vađenja iz tla. Na gomolju krumpira nanose velike štete prvenstveno u gubitku njegove tržišne vrijednosti s obzirom da su i mala oštećenja dobro uočljiva na površini gomolja i time odbijaju kupca.

Biološka zaštita bilja uz pomoć korisnih mikroorganizama

0
Osnovne prednosti kemijske zaštite bilja sadržane u brzom, jeftinom i učinkovitom suzbijanju štetnih organizama umanjene su negativnim posrednim utjecajem na zdravlje čovjeka, onečišćenje okoliša i ekološku ravnotežu. Stoga se, osim konvencionalne poljoprivrede, sve više proizvođača u razvijenim zemljama, pa tako i u našoj državi, usmjerava u integriranu, održivu ili samodostatnu i ekološku poljoprivredu.