Unatoč provedbi svih mjera zaštite, procjenjujemo da u našoj zemlji zbog prekomjerne pojave i razvoja neželjenih organizama (uzročnika bolesti, štetnika životinjskog podrijetla i korova) izgubimo jednu trećinu uroda grožđa.
Prema podatcima o potrošnji sredstva za zaštitu bilja tijekom razdoblja 2014.-2018. godine, vinova loza je naša kultura gdje po jedinici površine trošimo značajno više djelatnih tvari pesticida (10,7 kg/ha) nego u drugim nasadima ili biljnim usjevima. Npr. u voćnjacima 5,6 kg/ha, u usjevima duhana 5,5 kg/ha, u krumpiru 2,9 kg/ha) (ili prosječno na hrvatskim poljoprivrednim površinama 1,04 kg/ha).
Ekonomski značajnije bolesti vinove loze
Gotovo dvije trećine svih zabilježenih šteta na grožđu potječu od uzročnika bolesti. Tako premda je na vinovoj lozi opisano 80-ak različitih patogenih mikroorganizama, mjere zaštite poduzimamo tek protiv nekoliko ekonomski najznačajnijih. Registriranim i dovoljno djelotvornim fungicidima od razvojnog stadija vunastog pupa i pojave prvih listića do početka dozrijevanja grožđa najčešće provodimo usmjereno suzbijanje sljedećih (pseudo)gljivičnih uzročnika bolesti: plamenjače (Plasmopara), pepelnice (Erysiphe), sive plijesni (Botrytis), crne pjegavosti (Phomopsis), crvene paleži (Pseudopezicula), sušice cvata (Phoma) i crne truleži (Guignardia).
Lokalno se mogu pojaviti i neki drugi gljivični uzročnici bolesti. Npr. antraknoza (Elsinoë) i bijela trulež grožđa (Coniella), ali mjere zaštite od ekonomski važnijih bolesti najčešće suzbijaju i manje poznate patogene mikroorganizme.
Poseban problem u zdravstvenom nadzoru vinograda predstavljaju bolesti drva. Među njima su najčešće apoplektično venuće ili “eska” (Phaemoniella, Togninia, Fomitiporia), sušenje krakova trsa (Eutypa), upala kore vinove loze (Botryosphaeria), te karantenska zlatna žutica (Grapevine flavescence dorée). Neke posebnosti pri kontroli bolesti drva vinove loze uključuju povratan rez oboljelih organa do zdravog tkiva i saniranje svih rana promjera većeg od 2 cm. Zatim vađenje jače oboljelog trsja, suzbijanje prirodnih širitelja karantenske zlatne žutice (npr. američkog cvrčka – Scaphoideus) ili krčenje jače zaraženih vinograda.
Među štetnim organizmima životinjskog podrijetla u većini hrvatskih vinorodnih područja gotovo svake sezone srećemo fitofagne grinje iz porodice šiškarica (Eriophydae – Calepitrimerus i Eriophyes), te uzročnike “crvljivosti” grožđa – ličinke pepeljastog i žutog grožđanog moljca (Lobesia, Eupoecillia). Prema osjetljivosti dominantnih vinskih sorti i prosječnim meteorološkim uvjetima planiramo i provodimo godišnje preventivne mjere zaštite: početkom vegetacije (najčešće u travnju) protiv fitofagnih grinja te nekih uzročnika bolesti (Phomopsis, Erysiphe, Pseudopezicula), tijekom svibnja i do početka cvatnje protiv najopasnijih bolesti (Plasmopara, Erysiphe, Phoma, Guignardia).
Tablica 1. Važniji meteorološki uvjeti bitni za primarni (“skriveni”) i epidemiološki razvoj nekih uzročnika bolesti vinove loze
Uzročnik bolesti Uvjeti razvoja Plamenjača (Plasmopara) Vlažnost tla, zraka i biljke (kiša), zadržavanje vlage na biljkama barem 6 sati, toplije noći (>13°C) uz povišenu vlažnost zraka (95-100 %), dnevno barem 10 mm proljetnih kiša, optimalna temperatura 18-22°C (10-30°C), jutarnje ljetne rose pri 20°C u trajanju barem 3-4 sata Pepelnica (Erysiphe) Toplina i sparina (optimalne temperature 20-27°C uz vlažnost zraka 60-100 %), lagani vjetar i difuzno svjetlo. Pepelnici ne pogoduju učestale i obilne oborine Siva plijesan (Botrytis) Razvija se pri širokom rasponu temperatura 1-30°C (optimalno 18°C), uz najmanje 15 sati vlaženja osjetljivih biljnih organa pri 15-20°C i relativnu vlažnost zraka >90 % Crna pjegavost (Phomopsis) Nekoliko uzastopno kišnih rano-proljetnih dana, pri početnom razvoju mladog tkiva (mladice 3-10 cm), zadržavanje vlage u trajanju nekoliko sati (7-13 h), raspon temperatura 8-18°C i visoka vlažnost zraka (100 %) Crveni palež (Pseudopezicula) Jače proljetne kiše (>10 mm) i temperature >13C°! Zadržavanje vlage na lišću promjera barem 5 cm u trajanju 16-48 sati, uz temperature 15-20°C Sušica cvata (Phoma) Izmjena prohladno-kišnog razdoblja (tjedno 60-80 mm pri 6-16°C), dugotrajno zadržavanje vlage prije i tijekom cvatnje, uz naknadno vrlo vruće (28-38°C) i sparne dane (75 %) (vlastita iskustva iz 2013. godine) Crna trulež (Guignardia) Proljetni kišni i vjetroviti dani: vlaženje u trajanju 7-9 sati pri optimalnim temperaturama 15,5-29,0°C! Skriveno razdoblje (inkubacija) traje relativno dugo: 16-20 dana
Nakon cvatnje nastavljamo suzbijati važnije bolesti grožđa (Plasmopara, Erysiphe, Guignardia), uz uvođenje mjera radi kontrole sive plijesni grožđa (Botrytis). Pratimo populaciju grožđanih moljaca feromonskim klopkama (Lobesia, Eupoecilia), te u područjima s raširenom zlatnom žuticom i njezina prirodna širitelja žutim ljepljivim pločama (Scaphoideus).
Važno je na vrijeme spriječiti “crvljivost” grožđa, kako bi krajem ljeta i početkom jeseni na oštećenom grožđu spriječili pojavu i razvoj sive plijesni (Botrytis). U pravilu, pred početak dozrijevanja grožđa provodimo završne (zadnje) mjere zaštite, odabirom sredstva i njihovih mješavina (“tank-mix”) koji imaju najmanji negativan utjecaj na početak i/ili tijek vrenja mošta.
Pročitajte više članaka bolestima i zaštiti vinove loze:
Kemijske i biološke mjere protiv sive plijesni grožđa (Botrytis)
Štetni organizmi životinjskog podrijetla u vinogradima
Najvažniji tehnološki štetnici vinove loze
Suzbijanje američkog cvrčka nakon cvatnje vinograda
