Zbog ambicioznog plana Europske unije širenja ekološke poljoprivrede u novom programskom razdoblju (2023.-2030.) (sa sadašnjih prosječno 9 % na 25 % poljoprivrednih površina), te planom smanjenja potrošnje kemijskih sredstva za zaštitu bilja (25-50 %), znanost i struka sve više istražuje primjenu bioloških sredstva za zaštitu vinove loze.

U ovu skupinu pripadaju fungicidi i insekticidi mikrobiološkog podrijetla. Ne uništavaju korisne kukce i ne utječu na poremetnju prirodne ravnoteže. Bezopasni su za pčele i nisu uvršteni u opasne tvari. U odnosu na kemijska sredstva za zaštitu bilja biološki pripravci se primjenjuju isključivo preventivno (prije pojave i šteta od uzročnika bolesti i štetnika). Osim u ekološkom uzgoju vinove loze dobro ih je uvrstiti u programe zaštite gdje se koriste kemijska sredstva za zaštitu bilja kako bi se njihov udio u ukupnoj potrošnji što više smanjio.

Tablica 7. Neki biološki fungicidi i insekticidi registrirani za vinogradarsku primjenu u našoj zemlji tijekom radi suzbijanja uzročnika bolesti i važnijih štetnika

Korisni mikroorganizam (antagonist)Trgovački pripravakPrimjena (uzročnici bolesti i štetnici)Ograničenja
Biološki fungicidi
Trichoderma atroviride SC1Vintec WGvinova loza: eska, Eutypa lata, Petrijeva bolest, siva plijesan (Botrytis)0,2 kg/ha (2-4x, ovisno o uzročniku bolesti); K=21 dan!
Bacillus pumilus soj QST 2808Sonata SCvinova loza: pepelnica (Erysiphe)5,0 lit./ha (6x); K=1 dan!
Bacillus amyloliquefaciens soj QST 713Serenade ASO SCvinova loza: siva plijesan (Botrytis)4,0 lit./ha (4x); K=nije primjenljivo!
Bacillus amyloliquefaciens soj FZB24Taegro WPvinova loza: pepelnica (Erysiphe) i siva plijesan (Botrytis)0,185-0,37 kg/ha (10x); K=1 dan!
Pythium oligandrum M1Polyversum WPvinova loza: siva plijesan (Botrytis)0,1-0,3 kg/ha (4x); K=nije primjenljivo!
Biološki insekticidi
Bacillus thuringiensis kurstakiBaturad WP, Biobit WP, Lepinox Plus WPvinova loza: pepeljasti i žuti grožđani moljac (Lobesia, Eupoecillia)0,75-1,5 kg/ha (2x); K=7 stolne sorte, K=21 dan vinske sorte (ovisno o soju)

Pročitajte više članaka bolestima i zaštiti vinove loze:

Godišnja preporuka za zaštitu vinograda

Plamenjača vinove loze

Pepelnica vinove loze

Kemijske i biološke mjere protiv sive plijesni grožđa (Botrytis)

Štetni organizmi životinjskog podrijetla u vinogradima

Najvažniji tehnološki štetnici vinove loze

Suzbijanje američkog cvrčka nakon cvatnje vinograda

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSuzbijanje američkog cvrčka nakon cvatnje vinograda
Sljedeći članakENNA Fruit pokrenula program lojalnosti: kooperantima zajamčen otkup ugovorenih količina robe
mr. sc. Milorad Šubić
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA