Među ekonomski značajnije štetne organizme životinjskog podrijetla koji se javljaju u većini naših vinorodnih područja jesu grinje šiškarice (Eriophydae) i grožđani moljci (Lobesia, Eupoecillia).
U područjima gdje je raširena karantenska zlatna žutica vinove loze temeljem Naredbe o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze, koju prouzrokuje štetni organizam Grapevine flavescence doreé MLO i sukladno proglašenju demarkacijskih područja provode se mjere suzbijanja širitelja bolesti američkog cvrčka (Scaphoideus titanus).
Grinje šiškarice (Eriophydae) su aktivne cijele vegetacije. Sisanjem biljnih sokova uzrokuju različite deformacije na pupovima, listovima i mladicama vinove loze. U većini hrvatskih kontinentalnih vinogorja dominiraju grinje šiškarice, dok su grinje iz skupine crvenih pauka (Tetranychidae) u vinogorjima vrlo rijetke. Aktiviraju se već u vrijeme bubrenja pupova. Tako njihovo usmjereno suzbijanje provodimo u vrijeme “vunastog pupa” (B-C) i ponovno “pojavom prvih listića” (D-E). Grinje šiškarice su ime dobile po formiranju lisnih nabreklina (šiški), ali isto je poznato samo kod vrste erinoze (lat. Eriophyes syn. Colomerus vitis).
Druga vrlo štetna grinja šiškarica je akarinoza (lat. Clepitrimerus syn. Phyllocoptes vitis). Nekada je bilo uvriježeno iskustvo vinogradara da štetnost grinja šiškarica značajno ovisi o meteorološkim uvjetima u vrijeme bubrenja i pupanja vinograda (ako u to vrijeme potraje prohladno-vlažno razdoblje štete su vrlo izražene). Lozine grinje uzročnici akarinoze i erinoze prezime kao odrasle ženke ispod ljuski kore ili u pupovima. Kako su zime sve manje hladne njihova je prezimljujuća brojnost sve više izražena.
Sve veći broj generacija
Visoke ljetne temperature omogućuju zadnjih 10-ak godina razvoj većeg broja pokoljenja. Stoga u vrijeme početka vegetacije vinograda “grinje šiškarice ne treba podcijeniti”, već u vrijeme razvojnog stadija vinove loze B-E poduzeti mjere usmjerene zaštite. Toplije proljetno vrijeme početkom pojave lozinih prvih organa neće spriječiti naknadni razvoj grinja šiškarica. Naprotiv, zadnjih sezona primamo upite vinogradara o neželjenim promjenama lišća sredinom i krajem ljeta i početkom jeseni.: netipične promjene na lišću osjetljivih sorti u obliku gubitka normalne zelene boje, a ako se niti tada ne poduzimaju mjere zaštite početkom jeseni na zaraženom trsju dominira žuto-ljubičasto-smeđa boja lišća. Pritom nema očekivanog omjera sladora i ukupnih kiselina u grožđu. Ovu pojavu uzrokuje akarinoza, a ne smije se poistovjetiti sa znakovima fitoplazmatskih žutica.
Akarinoza (Calepitrimerus syn. Phyllocoptes vitis) svojom ishranom u vrijeme bubrenja i otvaranja pupova može uzrokovati “posmeđenje” i uginuće pupa ili pojavu kržljavih mladica skraćenog rasta. Zbog oštećenja glavnog pupa iz postranog pupa izbija nova mladica, pa je moguće vidjeti dvostruke mladice. Na mladom lišću se vide ubodi okruženi žućkastom zonom zvjezdolika oblika. Često je list na zaraženim mladicama deformiran, tipičnog uzdignutog ruba i mozaično-žute plojke. Razvoj napadnutih pupova u vinogradu je naročito usporen ako nakon početka vegetacije uslijedi prodor prohladno-vlažnog, vjetrovitog i kišnog vremena. Tada su grinje dulje razdoblje koncentrirane na relativno maloj lisnoj površini. Zbog prisutnosti lozinih grinja u pupovima, često se prenose zaraženim loznim cjepovima, pa u tek posađenim vinogradima također treba odmah poduzimati preventivne mjere zaštite.
Suzbijanje lozinih grinja šiškarica je vrlo teško i mora se provoditi početkom vegetacije u vrijeme bubrenja i otvaranja pupova. Kvaliteta tretiranja je presudna za učinkovitost poduzetih mjera zaštite, jer je ciljana biljna površina vrlo mala (škropivom treba “natopiti” zaražene pupove). Nažalost, od 2016. godine dovoljno učinkovitih akaricida registriranih u našoj zemlji za primjenu u vinogradarstvu, a koji istovremeno suzbijaju lozine grinje šiškarice (Eriophydae) i mlađe razvojne oblike iz skupine crvenih pauka (Tetranychidae) više nema.
Tablica 4. Specifični akaricidi i njihova djelotvornost na različite skupine* fitofagnih grinja registrirani u našoj zemlji za primjenu u vinogradima
Djelatna tvar Pripravak Registrirano na spektar grinja u vinovoj lozi Primjena tebufenzoid Masai WP crveni voćni pauk, koprivina grinja 0,1-0,2 kg/ha klofentezin Apollo SC crveni voćni pauk 0,04 % etoksazol Zoom SC crveni voćni pauk, koprivina grinja 0,025 % abamektin Vertimec EC Kraft 18 EC, Apache žuti lozin pauk, crveni voćni pauk, koprivina grinja 0,075 % 0,75 lit./ha
VAŽNO: Od 2018. sezone na hrvatskom tržištu imamo dva nova akaricida: Milbeknock (d.t. milbemectin) i Nealta (d.t. ciflumetofen), a od 2021. još dvije akaricidne tvari: acekvinocil (Kanemite SC) i bifenazat (Acramite SC). Ali, isti nemaju dopuštenje za primjenu u vinogradarstvu. Također, ovisno o djelatnoj tvari registrirani su samo za suzbijanje grinja iz skupina crvenih pauka u voćarstvu, povrću i ukrasnom bilju.
Vidljivo je da trenutno u Republici Hrvatskoj nemamo niti jedan akaricid registriran za suzbijanje lozinih grinja šiškarica (Eriophydae). Grinje šiškarice su značajno manje od fitofagnih grinja iz skupine “crvenih pauka”, ne vide se okom niti priručnim povećanjem (5-7x). Pokusima radi provjere djelotvornosti djelatnih tvari akaricida na lozine grinje šiškarice (Eriophydae) nešto bolju učinkovitost pokazuje jedino pripravak Masai (Shirudo) WP (0,25-0,3 kg/ha) (provedeno na vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon).
Prema višegodišnjim pokusnim rezultatima dobivenim u Međimurju najučinkovitiji akaricid na našem tržištu za suzbijanje grinje šiškarica je fenazakvin (Demitan SC), ali od 2016. dopušten je za primjenu samo u ukrasnom bilju i rasadnicima. Poznato je da primjena sumpornih fungicida povišene koncentracije (2 do 3 %) u vrijeme bubrenja i otvaranja pupova učinkovito suzbija grinje šiškarice, a tek zadnjih godina pojedini sumporni pripravci dobivaju registracije za takvu namjenu.
Sumporni fungicidi su također registrirani u vinogradu za suzbijanje pepelnice (Erysiphe necator) do početka cvatnje u najvećim količinama 3-5 kg ili lit./ha, mogu uz smanjeni utrošak škropiva (najviše 200-250 lit./ha/5000 trsa) u prvim aplikacijama biti vrlo učinkoviti pri suzbijanju lozinih grinja šiškarica. Samo jedno tretiranje grinja šiškarica ne daje zadovoljavajući djelotvornost, već je potrebno obaviti dvije aplikacije u kraćim razmacima (5-8 dana). Svakako je dobro u prve tri rano proljetne usmjerene zaštite vinove loze koristiti povišene koncentracije registriranih sumpornih pripravaka. Povišene koncentracije sumpornih pripravaka nije moguće koristiti tijekom ljeta zbog fitotokisčnosti.
VAŽNO: Kod primjene sumpora ne dodavati (miješati) parafinska ulja (niti mineralna). Parafinska ulja su bila vrlo učinkovitija na grinje šiškarice (i druge štetnika – npr. štitaste uši, štetne gusjenice) kad su se koristila u mješavini s danas zabranjenim površinskim insekticidima (npr. endosulfan, metidation, diazinon i drugi). Povišena koncentracija parafinskih ulja dopuštena je za primjenu samo za kasno zimsko tretiranje (nakon zimske rezidbe i blagdana Svetog Josipa).
Tablica 5. Pripravci registrirani za suzbijanje lozinih grinja šiškarica (akarinoza, erinoza) u našoj zemlji
Djelatne tvari Pripravci Primjena Karenca *parafinsko ulje Ovipron Top EC *25-35 lit./ha K=20 dana sumpor Chromosul, Kumulus, Microthiol Specijal 1 % ili 3-8 kg/ha K=28 dana
Tipični rano-proljetni simptomi grinja šiškarica uzročnika akarinoze na vrlo osjetljivoj vinskoj sorti Sauvignon bijeli: mladice iz donjih pupova su slabijeg porasta (slika 13), te štete od uzročnika erinoze na vrlo osjetljivoj vinskoj sorti rajnski rizling: nabrekline na licu lišća (slika 14) koje su s naličja “popunjene” vunastom bijelom prevlakom (slika 15) (Snimio M.Šubić)
Pročitajte više članaka bolestima i zaštiti vinove loze:
Godišnja preporuka za zaštitu vinograda
Kemijske i biološke mjere protiv sive plijesni grožđa (Botrytis)
Najvažniji tehnološki štetnici vinove loze
Suzbijanje američkog cvrčka nakon cvatnje vinograda
