Grožđani moljci su najvažniji tehnološki štetnici vinove loze u našoj zemlji. Oni izazivaju velike izravne i neizravne štete zbog naknadnog razvoja gljivičnih bolesti (siva plijesan, kisela trulež grožđa).
Smatra se da je početkom dvadesetog stoljeća dominantna vrsta na području Hrvatske bio žuti grožđani moljac (Eupoecilia ambiguella), ali već sredinom 1950-tih godina pepeljasti grožđani moljac (Lobesia botrana) zbog većeg reprodukcijskog potencijala i bolje migracijske aktivnosti u mnogim europskim vinorodnim područjima značajno je brojniji od žutog moljca.
Prekomjerno suzbijanje grožđanih moljaca, bez stvarne potrebe i stručnih uputa Prognozne službe za zaštitu bilja, uzrokuje negativne eko-toksikološke posljedice i ekonomske gubitke, a smatra se da zbog nestručne primjene neselektivnih insekticida na vinovoj lozi raste značaj i štetnost grinja iz skupine šiškarica (Eryophidae) i crvenih pauka (Tetranychidae). Mnoge su razvijene zemlje posljednjih dvadesetak godina uvođenjem metode konfuzije ili zbunjivanja značajno smanjile potrošnju insekticida u vinogradima (npr. Švicarska, Italija, Njemačka), ali zbog širenja zlatnih žutica ova je ekološki vrlo prihvatljiva metoda zadnjih sezona ograničena.
Zahvaljujući seksualnim feromonima, u svrhu određivanje stvarne potrebe i optimalnih rokova suzbijanja, posljednjih 25 godina sustavno pratimo populaciju pepeljastog i žutog grožđanog moljca (Međimursko vinogorje). Pojavu prvih leptira prezimljujuće populacije pepeljastog grožđanog moljca očekujemo početkom treće dekade mjeseca travnja (22. travnja), a obično u zadnjim danima travnja ili prvim danima svibnja bilježimo njihovu masovniju pojavu.
Prosječno šest dana nakon prve pojave pepeljastog moljca očekujemo i prvi ulov prezimljujućih leptira žutog grožđanog moljca (28. travnja). Početak leta druge generacije pepeljastog i žutog grožđanog moljca očekujemo u danima od 28. lipnja do 1. srpnja. Zanimljivo je da početak leta druge generacije može biti jako razvučen i različit po godinama. Vinova loza izgubljenu štetu od gusjenica prve generacije moljaca lagano nadoknađuje boljim razvojem preostalih bobica i manjim osipanjem. Tako se u uvjetima dobre oplodnje može tolerirati 1 gusjenica na 1 grozd, naročito na vinskim sortama zbijenih grozdova (npr. Rajnski rizling, Graševina, Pinot sivi, Traminac, Sauvignon, i dr.), pa novije smjernice za integriranu zaštitu vinove loze ne dopuštaju usmjereno kemijsko suzbijanje prve generacije grožđanih moljaca.
Potpuno je drugačiji pristup suzbijanju druge generacije moljaca, jer i najmanji postotak oštećenih bobica od gusjenica predstavlja izvrsne preduvjete za ranu pojavu sive plijesni (Botrytis cinerea) ili tzv. “zelene plijesni grožđa”. U svim vinogorjima gdje se pojavljuju brojnije populacije grožđanih moljaca obavezno se preporučuje njihovo usmjereno tretiranje, a kritični prag škodljivosti za drugu generaciju moljaca iznosi nula (gusjenica u grozdovima ne smije biti).
Gusjenice druge generacije grožđanih moljaca se moraju suzbijati preventivno, nekoliko dana nakon masovnije pojave leptira i prije zatvaranja grozdova. Prema vlastitim iskustvima i preporukama razvijenih zemalja okruženja, najčešće samo jedno suzbijanje druge generacije grožđanih moljaca ne zadovoljava. Stoga se provode dva tretiranja u razmacima 12-15 dana, a prednost se daje ekološki prihvatljivijim skupinama insekticida koji pošteđuju prirodne neprijatelje.
Već samo jedna ličinka ljetne generacije pepeljastog grožđanog moljca krajem srpnja (slika 16) naknadno tijekom kišnog rujna uzrokuje jaču plijesan grožđa (npr. kod vinske sorte Moslavac bijeli ili Šipon) (slika 17) (Snimio M.Šubić)
Pročitajte više članaka bolestima i zaštiti vinove loze:
Godišnja preporuka za zaštitu vinograda
Kemijske i biološke mjere protiv sive plijesni grožđa (Botrytis)
Štetni organizmi životinjskog podrijetla u vinogradima
Suzbijanje američkog cvrčka nakon cvatnje vinograda
