Među najvažnije neželjene organizme koji posljednjih nekoliko sezona ugrožavaju uspješan uzgoj vinove loze ubrajamo karantensku zlatnu žuticu (Grapevine flavescence dorée). Zlatna žutica se aktivno prenosi zaraženim cjepovima (“skrivene zaraze”) i prirodnim širiteljem – kukcem iz skupine cikada, kojeg zovemo američki cvrčak (Scaphoideus titanus).

O zlatnoj žutici smo već dosta pisali u Gospodarskom listu. Kemijsko suzbijanje američkog cvrčka u vinogradu može biti uspješno, jer štetnik ima jednu generaciju godišnje i gotovo uvijek se zadržava u vinovoj lozi (zadnjih 20-tak godina istraživanja pokazuju da američki cvrčak obitava i na drugim vrstama: npr. Clematis, Ranunculus, Trifolium).

Svakako se preporučuje nakon cvatnje vinograda (sredina ili druga polovica lipnja) do sredine ili kraja srpnja provesti barem 2-3 usmjerena tretiranja protiv ličinki američkog cvrčka (suzbiti što više ličinki prije nego se razviju pokretniji odrasli oblici cvrčka koji šire zarazu unutar nasada i između susjednih vinograda).

Većina (80 %) u našoj zemlji dopuštenih pripravaka za suzbijanje američkog cvrčka spada u skupinu sintetskih piretroida (npr. Cythrin Max, Decis EC, Sumialfa FL, Mavrik FLO) ili botaničkih (biljnih) piretrina (Pyregard, Krisant, Asset Five, Direkt Green). Sintetski piretroidi se brzo “razgrađuju” na temperaturama >28°C, pa im učinkovitost pritom nije veća od 40 %. Primijeniti ih nakon zalaska sunca ili rano ujutro 2 sata prije izlaska sunca.

Sukladno Nacionalnom akcijskom planu za postizanje održive uporabe pesticida i propisima iz integrirane zaštite bilja primjena sintetskih piretroida nije dopuštena u višegodišnjim nasadima (vinogradima, voćnjacima) (ili je ograničena posebnom odlukom samo jednom godišnje na istoj površini). Također, sintetski i botanički (biljni) piretroidi nisu selektivni na prirodne neprijatelje.

Tablica 6. Insekticidi dopušteni u Republici Hrvatskoj za suzbijanje američkog cvrčka, a koje Naredba propisuje primijeniti dva-tri puta u svim demarkiranim područjima i svim rasadnicima gdje je prisutan vektor (FIS, svibanj 2022.)

*prikladno za ekološku proizvodnju; **OVP=karenca je ograničena vremenom primjene!

Dobro je psotaviti žute ljepljive ploče

Pročitajte više članaka bolestima i zaštiti vinove loze:

Godišnja preporuka za zaštitu vinograda

Plamenjača vinove loze

Pepelnica vinove loze

Kemijske i biološke mjere protiv sive plijesni grožđa (Botrytis)

Štetni organizmi životinjskog podrijetla u vinogradima

Najvažniji tehnološki štetnici vinove loze

Biološka zaštita vinove loze

Prethodni članakNajvažniji tehnološki štetnici vinove loze
Sljedeći članakBiološka zaštita vinove loze
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.