Pepelnica (Erysiphe) je bolest koju najviše puta suzbijamo tijekom sezone. Prosječna zaraza nezaštićenog (netretiranog) grožđa vinske sorte Moslavac bijeli (Šipon ili Pušipel) uzročnikom pepelnice grožđe (Uncinula necator) porasla je tijekom druge dekade (2011.-2020.) u odnosu na prvu dekadu novog milenija (2001.-2010.) sa 57,26 % na 91,04 % (Međimursko vinogorje, lokalitet Vučetinec, poljski mikro pokusi Savjetodavne službe).

Gotovo u svim mjerama zaštite (od pojave “vunastog pupa” do početka dozrijevanja grožđa, uz “najkritičnije razdoblje” od prve polovice svibnja do sredine srpnja) valja voditi računa da osjetljive vinske sorte europske (plemenite) vinove loze (Vitis vinifera L.) štitimo od uzročnika pepelnice grožđa.

Kako smo proteklih sezona (naročito u razdoblju 2010.-2020.) zabilježili slabiju djelotvornost na pepelnicu grožđa djelatnih tvari iz skupine strobilurina i nekih IBE-fungicida (npr. nekih triazola: tetrakonazol, tebukonazol), u 2022. godini smo primijenili manju količinu tetrakonazola s manjom količinom sumpora (Domark + Cosavet), te tebukonazol u povišenoj koncentraciji (Folicur EC 0,035 %).

U mikro pokusu 2022. protiv pepelnice grožđa jednako su bili djelotvorni kombinirani fungicidi: Luna Experience, Dynali i Nativo, te pojedinačne djelatne tvari u pripravcima Sercadis i Kusabi. Izvrsni rezultati dobiveni su primjenom novije djelatne tvari mefentriflukonazol u pripravku Revyona SC. Kombinacija metrafenona (Vivando), prokinazida (Talendo) i tetrakonazola (Domark) sa sumpornim pripravcima dobivena je izvrsna djelotvornost na pepelnicu grožđa.

Manja zaraza pepelnicom grožđa očitana je na dijelovima pokusa tretiranim tebukonazolom (Folicur EW), ciflufenamidom (Cyflamid EW), piraklostrobinom (Cabrio Top), te na dijelovima gdje je primijenjen biološki fungicid Ampelomyces quisqualis (AQ 10 WG) u kombinaciji s biljnim uljem (Prima EC).

Fitotoksičnost: na dijelovima mikro pokusa koji su tretiranim kombinacijom AQ 10 + Prima Ulje EC (protiv plamenjače su dodani u “tank mix” kombinaciju + Savial Forte + Polyram) zabilježena je slabija oplodnja grozdova, odnosno pojava većih i manjih bobica u grozdu (slično simptomima nedostatka bora), te “mrežava nekrotičnost” na kožici bobica (ali bobice naknadno tijekom rujna 2022. nisu pucale). Sredinom rujna 2022. na netretiranom se grožđu zaraženom pepelnicom naknadno vrlo jako razvijala kisela trulež (Acetobacter i sl.), a na starijem je lišću pri pojedinim članovima pokusa primijećen slabiji razvoj pepelnice.

Korisni mikroorganizam Ampelomyces quisqualis (u pripravku AQ 10) kao hiperparazit djeluje na plodišta uzročnika bolesti (kleistoteciji), pa je tijekom ljeta kad se bolest epidemijski širi infektivnim oidijama učinak ovog biološkog pripravka nešto slabiji. Slabiji učinak očitan je na dijelovima mikro pokusa gdje je korišten ciflufenamid (Cyflamid EW). Ali, u kombinaciji s difenkonazolom (Dynali DC) djelotvornost na pepelnicu grožđa je bila izvrsna (slično je zabilježeno s tebukonazolom i njegovoj kombinaciji s trifloksistrobinom).

Slabija zaraza lišća pepelnicom na dijelovima mikro-pokusa gdje su korišteni metrafenon (Vivando), prokinazid (Talendo) i tetrakonazol (Domark) (u mješavini sa sumpornim pripravcima) dokazuje da ih ne valja prečesto i naizmjenice uvrstiti u godišnji program suzbijanja pepelnice grožđa. Strobilurine obavezno koristiti u kombinaciji s drugim površinskim djelatnim tvarima protiv pepelnice vinove loze (npr. sumpor-om).

Izgled netretiranog grožđa na dan 19.7. (slika 5) i netretirano grožđe protiv pepelnice na dan 8.8.2022. (slika 6) u usporedbi s izgledom tretiranog grožđa na dan 8.8.2022. (slika 7) (29 dana nakon zadnje aplikacije). Na slici 8 je izgled netretiranog grožđa protiv pepelnice koje naknadno uništava kisela trulež (na dan 2.9.2022.) (54 dana nakon zadnje aplikacije) (Snimio M.Šubić)

Pročitajte više članaka bolestima i zaštiti vinove loze:

Godišnja preporuka za zaštitu vinograda

Plamenjača vinove loze

Kemijske i biološke mjere protiv sive plijesni grožđa (Botrytis)

Štetni organizmi životinjskog podrijetla u vinogradima

Najvažniji tehnološki štetnici vinove loze

Suzbijanje američkog cvrčka nakon cvatnje vinograda

Biološka zaštita vinove loze

Prethodni članakPlamenjača vinove loze
Sljedeći članakKemijske i biološke mjere protiv sive plijesni grožđa (Botrytis)
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.